Velika potražnja za stanovima u Zagorju: Sve se proda prije nego što se izgradi!

Iako nedavno objavljeni podaci popisa stanovništva pokazuju da je u Hrvatskoj sve više nekretnina, a sve manje ljudi, cijene nekretnina i dalje rastu. Hrvatska prati taj trend rasta cijena nekretnina, koji se u proteklih deset godina dešava u europskim zemljama. Ipak, nije to toliko rekordan rast kao primjerice u Češkoj, Litvi, Estoniji i Nizozemskoj, ali iznosi gotovo 30 posto, što je manje od europskog prosjeka. Cijene su padale od 2008. do 2016., a od 2017. snažno rastu. Bez obzira na to, potražnja za nekretninama je velika, osobito za stanovima. Takva je situacija i na području Krapinsko – zagorske županije, gdje je potražnja veća od ponude.

Cijene novogradnje će i dalje rasti

Najveća je potražnja za stanovima, i to malim, a nema ih na tržištu uopće. Što se lokacija tiče, tu prednjače Oroslavje, Stubičke Toplice, Zabok i Veliko Trgovišće – rekao nam je naš sugovornik Goran Vrgoč, vlasnik agencije za posredovanje u prometu nekretninama iz Zaboka. Male stanove traže uglavnom samci ili stariji bračni parovi, kaže Vrgoč, koji žele doseliti u mirnije, ali urbane sredine, a opet da to bude mjesto ili grad koji ima mogućnost za rehabilitaciju, liječnika, zubara, upravo poput već spomenutih Stubičkih Toplica, Oroslavja, Zaboka i Velikog Trgovišća. No, malih stanova nema. – Investitori koji grade stanove ne odlučuju se na gradnju malih stanova, jer je njihova gradnja skuplja, koliko zbog broja parkirnih mjesta koje treba zadovoljiti, priključaka u zgradu i slično. Jeftinije je stoga graditi veće stanove. Zbog toga će uskoro doći do toga da će se cijena po kvadratu stana formirati tako da cijena po kvadratu bude veća za male stanove, a manja za veće – pojasnio je Vrgoč. Trenutno se cijena kvadrata stana u novogradnji u Zagorju kreće oko 1750 eura. No ta će cijena, kaže Vrgoč, u narednom razdoblju rasti, zbog poskupljenja građevinskog materijala, čije cijene rastu konstantno na tjednoj bazi.

Gradnja kuće neisplativa je

Osim samaca i starijih bračnih parova koji žele preseliti u mirnije sredine, ima i onih koji kupuju nekretnine u Zagorju kao opciju B za stanovanje ili preseljenje jednog dana, ali i onih koji jednostavno žele uložiti u nekretnine. – Ova godina bit će vrlo dinamična radi konverzije kuna u eure. Oni koji imaju neku veću svotu na računu, radije će ulagati u nekretnine, smatrajući da su im sredstva tako sigurnija nego u banci – kaže Vrgoč. Upravo oni koji žele novce uložiti u nekretnine ne traže samo stanove, već i parcele za gradnju vikendica, koje su traženije od zemljišta za kuće. Same vikendice i zemljišta za vikendice najtraženije su u području Strmca Stubičkog i Kraljevog Vrha, gdje je mogućnost velikog prostora za organizaciju i prihvat većeg broja ljudi, igre za djecu i većeg parkirališta. Što se tiče mladih obitelji s djecom,  Vrgoč, kaže kako je takvim kupcima najisplativija kupnja starije kuće, koja ima mogućnost renovacije, što im sada i savjetuje. – Gradnja kuće sada se nažalost ne isplati. Cijene građevinskog materijala toliko rastu da građevinske firme sada više ni ne mogu dati ponudu za izgradnju kuće. Odnosno, daju ponudu za svoju uslugu i dogovor oko početka izgradnje, no materijal se uglavnom dogovara tako da ga ili investitor sam nabavlja ili da izvođač radova za svaki materijal kako ga pribavlja isporučuje račun investitoru. Upravo zbog toga rasta cijena većina odustaje od gradnje. A zbog cijele situacije na tržištu, i banke sve manje kreditiraju izgradnje kuća – rekao je Vrgoč.

Kupnja i renovacija kao bolja opcija

Obiteljima koje trebaju rješenje stambenog pitanja, dakle stan ili kuću s više spavaćih soba, većim prostorom, preporučuje kupnju stare kuće, koja je statički dobra i suha, odnosno nema problem s vlagom. – Cijene rabljenjih nekretnina ne prate trend rasta cijena novih nekretnina. Pa kupnjom takve stare kuće i ulaganjima u renovaciju, za ukupno 100 do 120 tisuća eura možete dobiti kvalitetno i dugoročno stambeno rješenje, dok bi vam za izgradnju nove kuće trebale minimalni tri puta više, a za 100 tisuća eura možete kupiti stan od svega 55 kvadrata – rekao je Vrgoč, dodavši kako će zbog velike potražnje na tržištu krenuti i s kampanjom u kojoj će pozivati one koji imaju nekretninu na prodaju da se jave, zatraže dijagnostiku i procjenu vrijednosti. Naravno, nekretnine trebaju biti vlasnički čiste, bez tereta te s građevinskom ili uporabnom dozvolom.  Upitali smo i koliko se traži kupnja nekretnina vezano na APN – ove. – Po meni, APN i nije neko rješenje, tako da mlade osobe, koje važu između ostanka u Hrvatskoj ili odlaska u inozemstvo, sigurno neće zbog ove mjere odabrati ostanak. Za 100 tisuća eura možete dobiti stan od svega 55 kvadrata, što je za obitelj s djecom premalo, a što se kuće tiče, ako uđu u takav kredit, kupe rabljenu kući i donekle ju renoviraju, sljedećih 15 godina neće biti financijski u mogućnosti za daljnja ulaganja, što će zasigurno biti potrebno – smatra Vrgoč.

Zagorci i nekretnine

Hrvatska je zemlja koja u Europskoj uniji ima najveći postotak mladih od 16 do 29 godina koji žive sa svojim roditeljima. Iako se donekle radi i o kulturološkom faktoru, činjenica je i da plaće u Hrvatskoj mnogima nisu dostatne da bi se osamostalili, odnosno isfinancirali vlastitu nekretninu. Što se pak Zagoraca tiče, oni ili pripadaju ovom spomenutom postotku, pa žive u nekretninama svojih roditelja u koje su naknadno (ili nisu) ulagali ili su u onom manjem postotku koji je našao načina kako isafinancirati vlastitu nekretninu. – Kupci s kojima radimo uglavnom su sa zagrebačkog područja, dakle, samci ili stariji bračni parovi ili mlade obitelji koje žele preseliti u mirnije sredine. Zagorci uglavnom imaju riješena stambena pitanja. Mnogi su shvatili da je bolje imati ratu kredita, nego najam. Ako i traže, onda su to stanovi. Zadnja zgrada koja se gradi u Zaboku prodana je i prije početka izgradnje, prije nego što je uopće stavljena tabla da se prodaju stanovi – kaže Vrgoč, dočaravši tako činjenicu kolika je potražnja za stanovima.

Potražnja za stanovima

Kolika je potražnja za stanovima, istaknuo je i Vanja Brundula, vlasnik građevinske tvrtke iz Donje Stubice, koja je u centru Donje Stubice izgradila zgradu s 11 niskoenergetskih stanova, koji su svi odmah useljeni. Stanovi su veličine od 50 do 80 kvadrata, a cijena im je bila 1600 eura po kvadratu. – Da smo imali još koji stan, prodali bi bez problema. Što se vlasnika tiče, imasmo mladih obitelji koje su doselile iz zagreba i Varaždina, zatim umirovljenike, gastarbajtere. Dva stana su nam u najmu, od listopada će biti slobodni – rekao je Brundula, dodavši kako bi stanovi u ovom trenutku bili puno skuplji, a kamoli da se tek sada kreće u izgradnju nove zgrade. – Gradnja je sada puno skuplja i rekao bih neisplativa, jer su materijali od izgradnje ove zgrade u Donjoj Stubici poskupjeli za oko 40 posto, tako da bi i cijena stanova bila barem 30 posto veća, a mislim da tržište zasad ne može podnijeti te cijene. Parcele imamo i to na atraktivnim lokacijama, međutim zasada ne planiramo u nove investicije izgradnje zgrada, eventualno ako procijenimo potrebu na tržištu – zaključio je Brundula.

Upiti stranaca

No, nekretnine u Zagorju uskoro će postati sve interesantnije strancima, koji već sada kupuju nekretnine, uglavnom po moru. – Imali smo dosta upita stranaca, koji traže velike površine s velikim nekretninama. Njima je jedna, primjerice, uređena kurija u Kumrovcu za 200 do 230 tisuća eura odlična investicija, jer za tu cijenu, primjerice, u Munchenu mogu kupiti 20 kvadrata stana. Imali smo upita iz Manchestera, Nizozemske, Belgije, Ujedinjenih Arapskih Emirata…– zaključio je Vrgoč, istaknuvši kako naša županija ima dosta potencijala i za kupnje stranaca, za što još sada nema navale, no prema dosadašnjim upitima, bit će sigurno sve više zainteresiranih.

Iz Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Krapinsko – zagorske županije kažu kako su od 01.01.2022. do 15.03.2022. zaprimili 97 zahtjeva za građevinske dozvole, dok je u istom razdoblju lani bilo 85 zahtjeva. Također, odgovorili su nam kako su lani izdali ukupno 415 građevinskih dozvola, u 2020. godini 451, a 2019. 422 građevinske dozvole