Zagorski i slovenski obrtnici - Zajedno smo jači
Območna obrtna zbornica Šmarje pri Jelšah i Obrtnička komora Krapinsko-zagorske županije zajednički se u Projektu Obraz
Na 48. Međunarodnom sajmu obrtništva osim samih proizvoda i obrtničkih radionica koje su predstavljene na zajedničkom štandu Obrtničke komore KZŽ, posebno je predstavljen i Projekt Obrazovanje za očuvanje obrtničkih profesija .
Dugogodišnja prekogranična suradnja i dobra povezanost susjednih obrtničkih komora Območne obrtne zbornice Šmarje pri Jelšah i Obrtničke komore Krapinsko-zagorske županije rezultirala je zajedničkom suradnjom u ovom projektu.
Zajedno smo jači
Modernizacija tržišta i sve veća pojava stranih tvrtki na tržištu dviju država negativno utječe na obrt. Broj obrtnika se smanjio, konkurentnost slabi, a ni mladi više ne žele u obrtnička zanimanja. Potreba za obrazovanjem zato postaje još važnija. Kako si mnogi ne mogu priuštiti obrazovanje, dvije su komore udružile snage i prijavile se na natječaj za sredstva EU. Nositelj projekta je OOZ Šmarje pri Jelšah, a OK KZŽ je partner. U siječnju je potpisan sporazum o međusobnoj suradnji. Suradnja u okviru projekta već je krenula na razini obrazovanja. Izmjenjivat će se informacije i razmjenjivati iskustva u vezi promocije obrtničkih zanimanja, gdje OK KZŽ već ima bogata iskustva. Projekt su zajednički predstavili Radojka Petek, voditeljica projekta i dvojica predsjednika Komora Franci Žerak i Dragutin Ranogajec.
Radojka Petek ističe kako u razvoju obrta, obrtnici stalno trebaju nova znanja kako bi se mogli natjecati na zajedničkom europskom tržištu i trebaju pomladak. Zato je taj projekt prijavljen na fond INTERREG IIIA, gdje je prošao. Financiran je i od strane Republike Slovenije i same Komore. Projekt traje od listopada 2005. do rujna 2007. godine.
- Za hrvatske obrtnike važno je što će sudjelovati u obrazovanju. Organizirat ćemo tridesetak programa obrazovanja, općih i specifičnih. Neki su već odrađeni, ali većina počinje sada u svibnju. Na svako teoretsko i praktično predavanje pozivat će se i hrvatski obrtnici, a prvih sedam već je sudjelovalo u prvom programu i to je pozitivno. Bit je da se razmjenjuju iskustva. Mi ih imamo s ulaskom u EU. Trebat ćete izmijeniti mnoštvo zakona i zato želimo upozoriti svoje partnere gdje trebaju biti oprezni - rekla nam je Radojka Petek.
Počelo se i s promocijom, gdje je hrvatska strana puno dalje odmakla od slovenske, prezentirajući osnovcima prednosti obrtničkih zanimanja. U okviru programa nabavit će se kompjuterska oprema, pa će se raditi i putem video konferencija preko granice.
Govoreći o stalnoj suradnji, Franci Žerak predsjednik OOZ Šmarje pri Jelšah koja obuhvaća općine Podčetrtek, Bistrica ob Sotli, Kozje, Šmarje, Rogaška Slatina i Rogatec smatra kako bi se obrtnici trebali udružiti i tako nastupiti na velikom europskom tržištu koje nudi mnogo mogućnosti, ali i puno opasnosti.
Bez obrtništva nema razvoja
- Željeli bi državama poručiti iz ovog projekta da bez obrtništva, malog poduzetništva nema razvoja. Kad se netko odluči za obrtništvo ima zagarantirano radno mjesto. Produciranje nepotrebnih kadrova opterećuje i to obrtničko radno mjesto. Obrtnik će se zaposliti u svom kraju. Drugi će krenuti u velike gradove, pa ako tamo nema mjesta u Europu. Zašto da obrazujemo kadrove za druge. Državi treba biti jasno da su jedino obrtnici i mali poduzetnici oni koji održavaju skladni razvoj šire regije i osiguravaju radna mjesta. Mi to ne možemo sami, država nam mora stvoriti preduvjete. Onda će obrtnici raspisati naučna mjesta za školarce, a država neka stvori neki fond za stipendiranje obrtničkih zanimanja. Tako će se mladi odlučiti za obrtničko zanimanje, ostati doma s kvalitetnim životom - smatra Franci Žerak.
U Območnoj obrtnoj zbornici su vrlo zadovoljni što su u Obrtničkoj komori KZŽ pronašli partnera koji razumije projekt. Zadovoljni su suradnjom i nadaju se i novim projektima.
- Nama je velika pomoć što su oni prvi pružili ruku. Ušli su u EU, imaju iskustva koja nas tek čekaju. Dobrih 30 posto obrta je zatvoreno u Sloveniji. Prilagodbe koje nas čekaju od ISO normi do HACCAP-a koje treba uvoditi, otvaranje tržišta, za to treba nova tehnologija i kadar. Dobili smo informacije da kolege imaju dobra iskustva na HACCAP-u, detektiranju fizičkih točaka u proizvodnji hrane i ugostiteljstvu i to će nam prezentirati jer će zakon stupiti na snagu ove godine. Važno su nam ta iskustva jer oni su u EU, a mi zapravo ni ne znamo što nas čeka. Naši će obrtnici vidjeti u njihovim radionicama kako su se posložili jer svi zakoni o otpadu, vodi kod nas su stupili na snagu, ali imamo vremena za prilagodbu - nadovezao se predsjednik OK KZŽ, Dragutin Ranogajec i dodao da treba iskoristiti sredstva EU te se kvalitetno pripremiti uz dobru edukaciju.
