Zagorski kibernetički krim-tim otkriva kako prevaranti pljačkaju Zagorce na Internetu

Internetom se, na ovaj ili onaj način, danas služe gotovo svi. Čak i oni najstariji, možda i 'informatički nepismeni' opet ponekad barem pročitaju neku vijest koja im se pojavi na mobitelu ili pak koriste aplikacije poput WhatsAppa ili Vibera, ako ništa drugo, da bi od djece mogli primati fotografije svojih unuka. Ako pogledamo samo primjer Facebooka, s kojeg već godinama tinejdžeri pred svojim djedovima i bakama bježe na Instagram i Tik-Tok, sasvim je jasno da je Internet, odnosno, kibernetički prostor, postao mjesto u kojem 'žive i djeluju' sve generacije.

Internet trgovina

No, sasvim očekivano, u kibernetičkom svijetu, baš kao i u stvarnom životu, djeluju i prevaranti, lopovi, dileri, seksualni manijaci, pedofili i ostali kriminalci, koji iskorištavaju neopreznost, naivnost i neznanje pojedinih dobronamjernih korisnika Interneta. To je posebno vidljivo kod trgovanja, koje je sve ćešće i sve raširenije. I da odmah raščistimo, vrlo je korisno i praktično kupovati i prodavati razne vrste roba i usluga putem Interneta, kao i ulagati u pojedine dionice, kupovati kriptovalute ili nešto slično. Pogotovo u današnje vrijeme kada mnogi nemaju vremena obilaziti dućane, tražiti idelan proizvod po povoljnoj cijeni te ga onda transportirati do svog doma ili tvrtke. Osim što je praktična, kupovina preko Interneta uglavnom je i sigurna. Pogotovo što velika većina web shopova omogućava plaćanje pouzećem i to ne samo gotovinom, već prilikom dostave možete platiti i karticama pa čak i na rate. No, kao što vam se može desiti da vas prevare prilikom kupnje graha na placu, tako vas mogu prevariti i putem Interneta. Također, ako niste pažljivi i oprezni, dok birate grah i pričate s 'kumicom', neki lopov može vam na placu iz džepa ukrasti čitavi novčanik s novcem. Iz istog razloga, zbog neopreznosti i nepažnje, može vam se desiti da ostanete bez novaca i na 'internetskom placu'.

Rast broja prevara

Tamo gdje ima lopova, mora biti i policije. Stoga i zagorska policija ima svoj 'kibernetički krim-tim', točnije, u sastavu kriminalističke policije, Policijska uprava krapinsko – zagorska ima svoje policijske službenike za kibernetičku sigurnost i digitalnu forenziku, Tomicu Kolara i Dragu Kovačeca, s kojima smo razgovarali o sve češćim internestim prevarama. - Kibernetički prostor ušao je u naše živote, a da toga u nekim trenucima nismo ni svjesni, svakodnevno se krećemo njime radeći svoj posao, tražeći informacije, zabavu ili sl. Kretanje tim prostorom postalo je jednostavno. Stoga često zaboravljamo da nam i u kibernetičkom prostoru prijete razne opasnosti. Policijska uprava krapinsko-zagorska posljednjih je godina zabilježila nekoliko oblika kibernetičkih prijetnji koje se ponavljaju. Uglavnom se radi o prevarama u kojima je cilj počinitelja uvjeriti žrtvu da će na lagan i brzi način steći određena materijalna sredstva ili će kupiti određeni predmet jeftinije nego u dućanima u stvarnom svijetu, i na temelju te lažne motivirajuće priče sebi steći financijska sredstva – ispričao nam je Tomica Kolar te dodao kako broj prevara raste iz godine u godinu. Naime, zagorski su policajci 2020. godine zabilježili 19 takvih kaznenih djela, a prošle, 2021. godine, gotovo za trećinu više, odnosno njih 25.  Ako krenemo u hipotetska predviđanja, nakon što je u prva dva mjeseca ove godine zabilježeno već šest takvih kaznenih djela, ako se ovakav trend nastavi, možemo očekivati da će do kraja godine njihov broj biti veći od 30.

Primjer kupnje

Kolar nam je ispričao i nekoliko konkretnih primjera, kako su Zagorke i Zagorci prevareni i pokradeni putem Interneta. Nakon što se jednom muškarcu pokvarila perilica rublja, tražio je na Internetu neku povoljnu, zamjensku, rabljenu perilicu, no onda je naišao na fantastično primamljivi oglas za rasprodaju novih perilica po nevjerojatnoj cijeni od 145 eura. Zainteresirao se, odlučio se za kupovinu, no na kraju, perilicu nije dobio, a on je ostao bez desetak tisuća kuna. - Nakon što je poslao upit na oglas, javila mu se osoba koja mu se predstavila kao prodavač te mu u je razgovoru na  hrvatskom jeziku objasnila kako u prodaju ima još dva modela, ali da je on treći na redu za direktnu prodaju. Nakon nekog vremena ponovo mu se javio prodavač koji ga je obavijestio da ima još jedan model slobodan. Na to ga je oštećeni, zainteresiran kupnjom predmeta po znatno nižoj cijeni, upitao što mora učiniti. Prodavač mu je dostavio upute u kojima traži broj bankovne kartice i adresu za dostavu. Dodatno zainteresiran oštećeni ponavlja svoj upit što je potrebno za daljnju kupnju i navodni prodavač mu je na to poslao broj za praćenje pošiljke. Nakon nekoliko sekundi prodavač je ponovo poslao poruku oštećenom da transakcija nije prošla i da li je odustao od kupnje. Oštećeni odgovara kako nije odustao, a prodavač traži da se dostave podaci broja bankovne kartice, ime i prezime, adresu, datum valjanosti kartice i CVV2 broj. Nakon toga oštećeni prima poruku kako je transakcija prošla i kako mu perilica rublja dolazi na kućnu adresu kroz nekoliko dana te da je potrebno još poslati kontrolni broj koji je zaprimio u poruci. Oštećeni šalje i taj broj, međutim dobiva poruku kako kontrolni broj vrijedi samo 40 sekundi i da će dobiti novi broj u poruci i da ga u što kraćem vremenu prepiše i dostavi. Prodavač se ponovno javlja uz ispriku, navodeći kako je ovaj put on napravio pogrešku upisavši pogrešan kontrolni broj te moli kupca da ponove postupak. U ovom slučaju žrtva shvaća da se radi o prevari tek nakon što ga je kontaktirala službenica banke u kojoj ima otvoren tekući račun s upitom da li nešto kupuje, jer potvrđuje već treću transakciju u kratkom vremenu. Oštećeni potvrđuje kako kupuje perilicu rublja, a na upit koliko perilica kupuje, odgovara da kupuje jednu, na što se djelatnica banke začudi s obzirom na visinu dosad isplaćenih novčanih sredstava – prepričao nam je Kolar.

 Primjer prodaje

No, ako niste pažljivi i oprezni, nije samo kupovina preko Interneta opasna. Naime, jednoj je Zagorki ukradeno čak petnaestak tisuća kuna kada je preko interneta prodavala mobitel. - U poduzeću gdje sam zaposlena dobila sam mobitel i mobilnu tarifu, a u isto vrijeme bio mi je i rođendan pa sam na poklon dobila novi mobitel koji sam odlučila prodati putem internet oglasnika. Napravila sam oglas, dodala fotografije zapakiranog mobitela i oglasila cijenu. Nije prošlo puno vremena i javio mi se kupac iz grada na obali preko aplikacije za komunikaciju, a na slici profila čovjek na moru s dvoje djece iza njega. Bio mi je malo čudan broj mobitela s pozivnim brojem +380… ili +381… ali ljudi sad koriste svakakve brojeve, osobito oni koje rade u inozemstvu. Zainteresirani kupac pitao me da li je uređaj oštećen. Odgovorila sam mu kako je mobilni telefon u originalnom pakiranju vakumiran, da imam račun i garanciju. Kupac je bio zainteresiran, ali je naveo kako se nalazi u gradu na obali te da bi mobitel platio odmah putem usluge pošte, preko koje će poslati i kurira kojem bi predala telefon, dok će troškove dostave snositi on. Nakon toga sam od navodnog kupca zaprimila poveznicu na stranicu dostavne službe koja mi je izgledala autentično. Kliknem na tu poveznicu, otvori se stranica crno žuta siva stranica sa logom pošte. Na dnu adresa pošte, press centar, zaštita sigurnosti kontakti… sve kako treba biti. Na sredini stranice nalazila se obavijest o zaprimljenim sredstvima u dogovorenom iznosu kupnje, a ispod čega se nalazio prozorčić u koji je trebalo upisati broj bankovne kartice i računa. Slijedila sam daljnje upute i unijela sam broj CVV2, mjesec i godinu valjanosti bankovne kartice. Pojavio se ekran s porukom kako je banka zaprimila upisani novčani iznos, a primitak je potrebno potvrditi unosom broja koji sam zaprimila na svoj mobitel. Pogledam na telefon, stvarno zaprimljen broj, upišem broj i ponovno mi vrati isti ekran. Na telefon ponovno primim broj, mislim nije nešto prošlo te upisujem broj još jedanput. Opet isti ekran, opet mi dolazi poruka, šaljem poruku kupcu da nešto ne valja, a on mi kaže kako je ponekad potrebno unijeti nekoliko tih kodova dok novci ne sjednu. Unesem kod vrati mi se isti ekran, ponovno unesem kod opet isto. Uzmem svoj mobitel i provjeravam da li su mi novci sjeli na račun. Otvorim bankovnu aplikaciju i vidim da mi je račun u velikom minusu, a znam da mi je još danas račun bio u plusu – ispričala je policiji oštećena Zagorka kad je došla prijaviti prevaru.

Trgovina kriptovalutama

Kako nam je ispričao Tomica Kolar, Zagorci sve češće prijavljuju i računalne prevare vezane za trgovinu kriptovalutama. Tako je prije par godina jedan Zagorec prevaren za nevjerojatnih 500 tisuća eura, odnosno, za negdje oko 3,8 milijuna kuna. No, jedan svježiji slučaj također je jednog Zagorca 'koštao' 130 tisuća dolara. - Nakon istraživanja žrtve o kriptovalutama putem društvenih mreža, žrtvi se povratno samoinicijativno javlja „broker“, nastavlja komunikaciju s potencijalnom žrtvom, upućuje je na daljnju komunikaciju putem aplikacija za komunikaciju, te daju žrtvi konkretne informacije gdje da kupuju kriptovalutu,  na koji način i na koje račune da je plasiraju. Tako uplaćena sredstva najčešće se prikazuju na nekom „osobnom računu“ gdje se učestalo bilježi povećanje uloženih novčanih sredstava. Zbog svega navedenog žrtva smatra da njezin investicijski fond neprestano raste i iz tog razloga vrši daljnje uplate. Problem nastaje kad žrtva želi iz svog fonda izvući novčana sredstva. Povratna transakcija često bude blokirana zbog taksi koje je potrebno isplaćivati raznim agencijama i nameta prema raznim institucijama. Žrtva tako dodatno uplaćuje sredstva kako bi vratila uloženi novac. Nerijetko žrtve ulaze u dodatna zaduženja kod banaka, prijatelja i sl. da bi podmirili tu „zadnju“ taksu prije isplate velike sume zarađenog novca – ispričao nam je Kolar te apelirao na građane da budu oprezni prilikom kupovine kriptovaluta, kupovine ostalih roba i usluga, ali i prilikom prodaje putem Interneta, jer, prevaranti vrebaju, a policijske istrage, iako u određenim slučajama i urode plodom, najčešće su dugotrajne. – Istrage su najčešće multinacionalne i njihov ishod često ovisi o međunarodnoj policijskoj, ali i pravosudnoj suradnji. Za sada nabolje rezultate imamo u zajedničkim istragama s Njemačkom i Engleskom. No, upravo zbog tog internacionalnog karaktera istraga, one su najčešće dosta duge – rekao nam je Tomica Kolar, koji sa svojim kolegom Dragom Kovačecom, traži i hvata lopove i prevarante koji kradu i varaju Zagorke i Zagorce putem Interneta.

Savjeti policije za sigurnu trgovinu putem Interneta:

Kad je u pitanju sigurnija kupnja i prodaja putem Interneta, Tomica Kolar, policijski službenik za kibernetičku sigurnost i digitalnu forenziku Policijske uprave krapinsko-zagorske, dao je i nekoliko korisnih savjeta:

-Kupujte od provjerenih, sigurnih on-line trgovina (https: protokol)
-Koristite lokalne online trgovine; vjerojatnija je mogućnost rješavanja mogućih problema
-Potrudite se i istražite, provjerite recenzije prije kupovine
-Koristite kredite kartice, imate veće šanse za povrat novca
-Plaćajte samo preko sigurnih pružatelja usluge plaćanja. Budite oprezni ako traže uslugu prijenosa sredstva preko banke ili alternativno
-Plaćajte samo preko sigurnih internet stranica i koristeći sigurne načine povezivanja na Internet (javne ili besplatne WIFI mreže mogu biti rizične),
-Plaćajte samo na sigurnom uređaju-redovito ažurirajte operativni sustav i sigurnosni software
-Čuvajte se oglasa koji nude nevjerojatne ponude ili čudotvorne proizvode, ne vjerujte ponudama i rasprodajama predobrima da bi bile istinite
-Ne kupujte stvari koje su unaprijed rasprodane
-Ako vam iskoči vam oglas i kaže da ste osvojili nagradu, dobro razmislite. Možda osvojite zlonamjerni software
-Kartične podatke unosite samo na stranicama sa zaštićenim pristupom. Potražite 'https' na početku adrese internetske stranice te sličicu neotključanog lokota pored trake za adresu ('s' kao secure ili siguran, a ne s uobičajenim 'http'). Kliknite na lokot i provjerite odgovara li adresa internetske stranice tvrtki od koje želite kupovati
-Kod prodaje stvari NIGDJE NE UPISUJTE CVC/CVV broj svoje debitne ili kreditne kartice koji se nalazi na poleđini kartice. Za uplatu na vaš račun, kupcu treba dati samo IBAN, ime i prezime
-Oprez je potreban kod poziva i poruka koje dolaze sa stranih pozivnih brojeva osobito +44 i +381 te +7
-Dobro pazite na osobne podatke, ne dijelite svoje osobne podatke i podatke o platnim karticama s nepoznatim osobama i neovlaštenim trgovinama

Kad je u pitanju trgovanje kriptovalutama, Kolar također ima par korisnih savjeta:

-Potrebno je razumjeti da kriptovalute nisu valute u zakonskom smislu riječi,
-Investiranje u kriptovalute može rezultirati zaradom u kratkom roku, ali i gubitkom svih sredstava
-Ukoliko se od investitora traži konverzija Fitovalute u kriptovalutu i uplata u kriptovaluti potrebno je posebno provjeriti legalnost pružatelja usluge
-Potrebno je utvrditi mogućnost i način isplate sredstava prije znatnijeg investiranja