ŽDO otkrio koji je uzrok pada drona u Zagrebu

Na bespilotnoj letjelici koja je 10. ožujka pala na Zagreb bila je avio-bomba OFAB 100-120, rečeno je u srijedu na konferenciji za novinare Županijskog državnog odvjetništva.

Na konferenciji su govorili Jurica Ilić, županijski državni odvjetnik u Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, brigadir Jadranko Karlušić, načelnik Sektora Kriminalističke vojne policije, brigadir Mario Počinok, glavni vojni zrakoplovni istražitelj, čelnik Povjerenstva za istragu pada bespilotne letjelice u Zagrebu, bojnik Mile Tomić, načelnik Odjela za nadzor ispravnosti i upravljanje klasom V u Logističkom operativnom središtu, Zapovjedništvo za potporu, OS RH, Ivana Bačić, dipl.ing., glavni vještak za požare i eksplozije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić.

Jurica Ilić je rekao da su nakon događaja počeli s očevidom koji je trajao od 11. do 14. ožujka. Dva dana kasnije izvijestili su da je počelo kriminalističko istraživanje i da je događaj karakteriziran kao teško kazneno djelo. 23. ožujka postupanje se nastavlja, a radi analize tragova obavljeno je kemijsko i balističko vještačenje.

“Tad je bilo vidljivo da se radi o aviobombi s upaljačem, ali dotad rezultati nisu dali osnove za zaključak”, istaknuo je. Izvidi su podijeljeni u dva dijela – danas se iznosi dio izvida vezan uz pad letjelice, a pitanje okolnosti predmet su postupanja drugih nadležnih tijela, dodao je. “Ministarstvo obrane osnovalo je Povjerenstvo za istragu. Vještaci su dovršili vještačenja i predali mišljenja”, rekao je. Jadranko Karlušić je iznio detalje pada bespilotne letjelice sovjetske proizvodnje. “Nastala je materijalna šteta na 96 vozila, neslužbeno procjenjena na 600 tisuća kuna. Izdvojeni su dokazi. Letjelica je prevezena u vojarnu HV-a za daljnje vještačenje.”

Brigadir Mario Počinok je prvo govorio o tehničkim karakteristikama bespilotne letjelice. “Ovaj događaj spada u kategoriju zrakoplovne nesreće zbog uništenja letjelice. Kad je riječ o samoj letjelici, namijenjena je za dubinsko izviđanje. Ima visoke performanse u letnim karateristikama, snimati može od 300 do 6000 metara. Letjelica je ušla u 22.57 u zračni prostor Hrvatske brzinom od 860 do 950 na sat, visinu je držala 1.031 metar. Pri dolasku na šire područje Zagreba, osam do 10 kilometara prije točke udara, bespilotna letjelica počinje manevar slijetanja s padobranom. Na osmom do desetom kilometru letjelica je krenula u promjenu položaja što znači da se dovode uvjeti za slijetanje. Istovremeno se isključuje motor iz pogona, aktivira se kočeći padobran koji je smješten u zadnjem dijelu letjelice i aktivira se. Letjelica izbacuje višak goriva. U zadnjem radarskom zapisu letjelica je došla do 2.000 m i brzine od 90 na sat i tad ponovno mijenja položaj prema dole. To sve odgovara normalnoj proceduri. Pri toj se promjeni otkačio padobran i time se aktivira glavni padobran“.