ZNANSTVENICI TVRDE : U sjevernoj Hrvatskoj otkriven škotski, zarazniji soj koronavirusa
U uzorcima nije otkriven engelski soj koji se širi 70% brže, nego škotski koji je također brzošireći
Analiza uzoraka koronavirusa prikupljenih iz raznih dijelova Hrvatske za sada nije otkrila prisutnost engleskog soja koji se širi oko 70% brže od uobičajenog, no otkrila je postojanje škotskog soja koji je također brzošireći, rekao je za Index.hr molekularni biolog, prof. Kristian Vlahoviček s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu.
“Analizirali smo 30-ak uzoraka s početka drugog vala i 30-ak svježe prikupljenih od kojih je 15-ak bilo sa sjevera Hrvatske, a ostali iz Zagreba. Dobra je vijest da u svih šezdesetak analiziranih uzoraka nismo pronašli ni jedan koji bi odgovarao brzoširećem soju N501Y pronađenom u Engleskoj u studenome. To, naravno, ne znači da on nije prisutan u Hrvatskoj, no u ovom trenutku vjerojatnost da je dominantan je razmjerno mala”, tumači Vlahoviček.
Uzorci su prikupljani tijekom početka drugog vala pandemije u Hrvatskoj, tijekom razdoblja kolovoz-studeni. Također, posredstvom HZJZ-a pribavljeni su uzorci sa sjevera Hrvatske prikupljeni početkom prosinca, kada je na tom području uočeno brzo širenje virusa i znatno povećanje broja oboljelih.
U oko 30% novih uzoraka hrvatski je tim otkrio mutacije koje odgovaraju varijanti virusa pronađenoj u Škotskoj tijekom kolovoza, za koju je također uočeno da se širi brže od virusa pronađenog u ranoj fazi izbijanja epidemije.
“Radi se o mutaciji u proteinu šiljku na položaju 439, tzv. N439K. Dok smo tu mutaciju uočili u tek 10% uzoraka s početka drugog vala, ona je prisutna u oko 30% uzoraka iz studenog i prosinca, a zastupljenija je u pacijentima sa sjevera naspram zagrebačkih. Za ovu mutaciju nisu utvrđene poveznice s razvojem težih simptoma, već isključivo bržim širenjem virusne infekcije”, napominje prof. Vlahoviček.
Škotska mutacija prisutna je u nekoliko drugih zemalja. Prema novom istraživanju, preliminarno objavljenom na bioRxivu, ona se snažnije veže za stanice nego divlji soj, a simulacije pokazuju da bi mogla biti i nešto otpornija na neka protutijela. Ipak, to ne znači da razvijena cjepiva neće stvarati imunitet protiv nje. U prilog tezi da se brže širi govori činjenica da se njezina prisutnost u Hrvatskoj značajno povećala od početka drugog vala.
