Župan Kolar: ‘Za mene nema šikare u koju ne uđem i do koje ne dođem. Istina, ima većih i manjih stabla, ali meni su sva važna’

Proračun Krapinsko-zagorske županije za 2022. godinu doživio svoj prvi rebalans, koji je izglasan na današnjoj sjednici Županijske skupštine. Proračun sada iznosi 262.890.159,46 kuna, što je za 19.397.435,00 kuna ili 7 % manje u odnosu na prethodni plan. Proračun je izmijenjen i zbog usklade programske klasifikacije kod projekta Regionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu Zabok, a radi pripreme dokumentacija za davanje jamstva na kreditno zaduženje SŠ Zabok. Smanjen je za 5,4 milijuna kuna jer se mijenja nositelj kredita i to je sad SŠ Zabok.

Dodatno smanjenje od 16,7 milijuna kuna odnosni se na EU projekte – ZEZ, dogradnja Specijalne bolnice Krapinske Toplice i dogradnja Specijalne bolnice Stubičke Toplice, a kao nositelji ovih projekata određuju se ustanove te se iz tih razloga sredstva planirana na pozicijama Krapinsko-zagorske županije smanjuju. Povećavaju se europska sredstva za obnovu od potresa dvorca Stubički Golubovec, za 2 milijuna i 574 tisuće kuna.

- Nova financijska omotnica nije potpisana, ne znaju se detalji za nju, no mi smo spremni. Iskazali smo našu namjeru da ZEZ financiramo iz ITU mehanizma grada Zagreba i zato sam i održao razgovor s gradonačelnikom Tomaševićem. Jasno je da na kraju godine možda može biti raspisan natječaj za ZEZ, a eventualno rpovedba iduće gdine, nije bilo potrebe da držimo tu stavku u proračunu. Isto tako za kapitalne projekte koje smo pripremali kroz naše dokumente i razvojni sporazum je bilo predviđeno da Županija bude prijavitelj. Minsitarstvo je promijenilo svoj koncept i rečeno je da će same ustanove biti prijavitelji, pa nije bilo potrebe da u proračunus toje te stavke, pa smo ih smanjili na cifru od 100 tisuća kuna, da stavka bude otvorena ako bi se eventualno u međuvremenu nešto promijenilo, a bit će prebačane na naše ustanove jer će oni biti prijavitelji – pojasnio je župan Željko Kolar.

Vezano uz sve najavljeno HDZ-ovog Gregurovića zanimalo je kakvo je stanje zaduženosti županije, na što je župan odgovorio da se kreditna zaduženja planiraju s obzirom i da se vodi računa o mogućnostima otplate odnosno da zaduženost ne dovede u opasnost provođenje ostalih projekata. Najavio je da će stanje zaduženosti doći svim članovima Skupštine.

Točka koja je izazvala raspravu bila je polugodišnje izvješće o radu župana za razdoblje srpanj-prosinac 2021. godine. Osim pismenog izvješća, župan je u usmenom izlaganju istaknuo potpisivanje Razvojnog sporazuma Sjever ukupne vrijednosti 15,2 milijarde kuna, održano 27. prosinca u Varaždinu. -Ja sam u trećem mandatu kontinuirano nastavio raditi na svim projektima. No, osvrnuo bi se na pet ključni projekata od čega je upravo potpisivanje Razvojnog sporazuma Sjever jedan od njih. Što se tiče tog sporazuma radili smo intenzivno više od godinu dana na pripremi tog sporazuma koji sam upravo ja inicirao – pojasnio je župan Kolar koji sada očekuje prvu koordinaciju sa premijerom kako bi se odredili rokovi i krenulo s realizacijom projekata koje Sporazum predviđa. Kolar se osvrnuo na priznanja koje je županija dobila za svoje projekte. Spomenuo je projekt New light, Poduzetnički inkubator u Krapini te projekt „Baltazar” koji je prepoznat van granica Hrvatske. Župan se osvrnuo i na zdravstveni sektor gdje se posebno osvrnuo na najavljenu reformu zdravstva te ponovio da centralizacija tog sustava nije dobro rješenje. Naglasio je i da je tijekom epidemije koronavirusa u jednom trenu od 17.000 ljudi bilo van stroja. Uz sve te probleme KZŽ ima i obveze obnove područja pogođenih potresom.

U ime Kluba HDZ-a na izvješće se vijećnik Vladimir Pleško koji je za taj dokument rekao da je to „šuma obrasla šikarom”. -Nabraja se dobra dio protokolarnih obveza. Te stvari bi trebalo izdvojiti kako bi u prvi plan došlo ono što je zaista važno. Za buduće izvješće trebalo bi među donešene i potpisane akte staviti i koja je financijska „snaga” tih akata – neke su od primjedbi Pleška. Kolar je odgovorio da je izvješće opsežno da bi vijećnici imali potpunu informaciju. -Za mene nema šikare u koju ja ne uđem i do koje ne dođem. Istina ima većih i manjih stabla, ali meni su sva važna – slikovito se osvrnuo na Pleškovu primjedbu župan.

Županijska skupština ujedno je potvrdila je promjenu imena Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) u Regionalna energetsko-klimatska agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Do promjene u nazivu je došlo s obzirom da se već neko vrijeme ta Agencija bavi problematikom klime kroz razvoj akcijskih planova energetski održivog razvoja i prilagodbe klimatskim promjenama, suradnjom s institucijom Climate-KIC osnovanom u sklopu Europskog Instituta za inovacije i tehnologiju te radom na raznim projektima sufinanciranim iz programa EU.

U izvješću o radu Županijske uprave za ceste za 2021. navedeno je da upravljaju s 424 km županijskih i 247 km lokalnih cesta, ukupno 671 km. U prošloj godini imali su 50,3 milijuna kuna prihoda te 46,6 milijuna kuna rashoda, od čega je 39,5 milijuna kuna građenja i održavanja. Za redovito održavanje utrošeno je 29,4 milijuna kuna, a za sanaciju klizišta 5 milijuna kuna.

ŽUC-a planira dugoročno zaduživanje na rok od 10 godina – kredit u iznosu od 30 milijuna kuna kojim bi se financirali radovi na sanaciji cesta. – Prijedlogom ovog financijskog plana unutar samog financijskog plana otvorili smo tu stavku od 30 milijuna kuna kako bi mogli krenuti u skupljanje ponuda od potencijalnih kreditnih institucija, napraviti istraživanje tržišta i napraviti ulazne parametre koji bi bili podloga za suglasnost koju moramo dobiti od našeg osnivača, nadležnih instuitucija, RH, pa kada skupimo podatke na nekoj sljedećoj sjednici Skupštine ići ćemo s tim prijedlogom suglasnosti kako bi mogli u dogledno vrijeme krenuti u realizaciju s tim investicijskim ciklusom. Unutar godine i pol odradili bi veće investicijsko održavanje i veći broj km cesta presvukli, što bi svim stanovnicima KZŽ puno značilo – pojasnio je Stjepan Sirovec, ravnatelj ŽUC - a.