Na najpoznatijoj zagorskoj arheološkoj destinaciji ovo ljeto istraživali i studenti iz Amerike, Kanade i Australije

Malo je arheoloških mjesta u svijetu gdje se mogu istraživati i odmah analizirati grobovi. Upravo je takva arheološka destinacija u Zagorju Svetište Majke Božje Gorske u Loboru gdje se već više od 20 godinu provode zaštitno – arheološka istraživanja. Za ovaj naš povijesni lokalitet pročulo se i u svijetu pa su se ove godine studentima Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji već dvadeset godina kontinuirano istražuju najstarije svetište u sjevernoj Hrvatskoj, pridružili i studenti iz Amerike, Kanade i Australije. Američki studenti su se prepoznavši njezinu kvalitetu, javili u arheološku i bioarheološku škola za studente i ostale zainteresirane, a koju već petu godinu financira Hrvatska zaklada za znanost. Sklopljena je suradnja s The Institute for Field Research iz Los Angelesa.

Rimska kula

Ekipa studenata na čelu s dr.sc. Krešimirom Filipecom, predstojnikom Katedre za opću srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju i redovitim profesorom na Filozofskom fakultetu u Zagrebu s istraživanjima na vrijednom loborskom lokalitetu krenula je početkom srpnja, da bi krajem mjeseca s istraživanjima i završila.

– Ove smo godine po prvi put imali mogućnost birati sonde, nismo trebali raditi drenaže i stvari koje su nam bile obvezne u sklopu arheoloških istraživanja u posljednjih 20 godina, pa smo se malo 'razletjeli' po terenu, van crkve i sakralnog dijela. Htjeli smo vidjeti kako funkcionira okoliš. Stoga smo u jednoj sondi otvorili jednu rimsku zgradu, da vidimo kako ona funkcionira, to je jedna stambena zgrada. Onda smo otvorili i jedan dio bedema da vidimo da li se na ovom mjestu nalazi rimska kula, stražarnica. Čini nam se da je ta mogućnost sve izvjesnija. Isto tako smo otvorili sonde i izvan samog lokaliteta da vidimo do kuda se prostire sam lokalitet, da vidimo da li je to zaista samo ova utvrda ili veliki grad. U tom smislu smo izvan otkrili kasno antičku nekropolu. To znači da je ovdje živio popriličan broj ljudi tijekom 5.i 6. stoljeća – govori nam dr. Filipec.

Veliki antički grad

Kaže kako je to upravo bio i cilj ovogodišnjih istraživanja, vidjeti dokle se prostire taj antički grad. - Zaista, ovo je bio jedan veliki antički grad. Našli smo i grobove iz 6. stoljeća koji vjerojatno pripadaju longobardskom vremenu od 535. do 600. godine – ispričao je dr. Filipec, najavivši kako im je cilj nastaviti na istim pozicijama sljedeće godine i započeti s rekonstrukcijom utvrde, pa će i za ta zona u budućnosti biti također zaštićena.

Upravo taj novi otvoreni lokalitet, a značajan je i po tome što se na tom mjestu nalazila crkvena kuća, jedna od najstarijih kuća nastala u 14.i 15. stoljeću. Da bi se došlo do ovog još jednog značajnog lokaliteta bilo je potrebno i puno fizičke snage jer je sav taj dio zarastao u šikaru. No, to su začas riješili mladi Loborci koji su si honorarno zaradili džeparac za more sudjelujući u ovim arheološkim istraživanjima. Pohvalio je prof. Filipec domaće dečke, rekavši da su izvanredno odradili posao i bili velika pomoć. Ova istraživanja financira Ministarstvo kulture, Hrvatska zaklada za znanost, a pomogla je i Općina Lobor.