Obilježeno 10. godina od osnutka Zavoda za hitnu medicinu

U Festivalskoj dvorani u Krapini danas je održana svečanost obilježavanja 10 godina Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko-zagorske županije. Ravnatelj Zavoda Krešimir Božić istaknuo je da je Zavod s radom započeo 1. studenog 2011. godine s 5 timova i postepeno se razvijao da bi zadnjom izmjenom mreže 2016. godine stvorili sustav organiziran putem 34 tima T1, 6 timova T2 i 5 timova prijavno – dojavne jedinice. 'Sustav je to koji se temelji na kontinuiranoj edukaciji i treningu svih zaposlenika kako bi njihova reakcija bila što brža, a kvaliteta pružene usluge što bolja. Sustav je to koji je iznjedrio prvog specijalistu hitne medicine u našoj županiji, koji u svom radu koristi najsuvremeniju medicinsku opremu i vozila, upravo jer je Hitna medicinska služba ona koja je prva u doticaju s pacijentom kojem je potrebna pomoć, istaknuo je Božić.

Posebno se prisjetio požrtvovnosti djelatnika Zavoda koji su se stavljali na raspolaganje nakon petrinjskog potresa, a dva su tima odmah upućena na to područje. 'Nije samo potres bio taj kada su naši djelatnici pokazali volju za pomoći. Bila je to i poplava u Gunji i izbjeglička kriza, kao i svaka situacija kada se tražila pomoć. Upravo nas je taj entuzijazam tjerao da gradimo ovu Hitnu ispočetka na zdravim temeljima na kojima i danas počiva sustav izvanbolničke hitne medicine u našoj županiji, istaknuo je Božić. Zahvalio je osnivaču, Krapinsko – zagorskoj županiji, s kojom Zavod od početka ima izvrsnu suradnju. 'Županija je u ovih 10 godina za našu opremu i vozila izdvojila gotovo 16 milijuna kuna. Od 2017. godine izdvojila je i 13,1 milijuna kuna na ime financiranja timova u Klanjcu i Konjščini kako bi stanovnicima tih područja i područja koja im gravitiraju pružili jednake šanse za preživljavanje – napomenuo je ravnatelj Božić. Posebno je naglasio da je Zavod stvorio sustav koji trenira svoju spremnost i s drugim žurnim službama na području županije, s kojima surađuje na intervencijama od prometnih nesreća do zbrinjavanja pacijenata s teško dostupnih lokacija. Mnogo se radi i na edukaciji građana. Epidemija koronavirusa, kaže Božić, dodatno je produbila dobru suradnju zdravstvenih ustanova.
'Znamo da je postojeći sustav hitne medicine dobro organiziran, prilagođen potrebama lokalnog stanovništva odnosno pacijenata te da je pokazao mogućnost brze reakcije i u kriznim situacijama, a ono što je dobro, ne mijenjamo – istaknuo je ravnatelj. Što se planova tiče, cilj je da se hitna medicinsku službu prilagodi izazovima vremena. 'Intencija nam je, imajući u vidu da nam je pacijent u središtu zbivanja, ulaganje u kadrove i opremu, kontinuirana edukacija i treninzi zaposlenika, koji su jedina garancija za brzo i kvalitetno zbrinjavanje hitnog pacijenta. Ljudi su ključ svega i sve što radimo, radimo zbog ljudi. Hvala svim zaposlenicima na doprinosu koji daju kako bi sustav hitne medicine u našoj županiji bio na zavidnom nivou – zahvalio je Krešimir Božić.

Župan Željko Kolar čestitao je Zavodu 10. rođendan. 'Ovo je jedna od obljetnica kada godine nisu bitne, već je bitan rad i ono što činite svaki dan da spasite ljudske živote, a to se ne može mjeriti u godinama, već se mjeri u kilometrima, satima rada, dežurstva, izlaska na nesreću. Veliko vam hvala, rekao je župan, naglasivši da je cilj od samog početka bio da se Hitna opremi kako bi bla na europskoj razini. 'Vjerujem da smo vrlo blizu toga, a posebno su važne stalne edukacije za djelatnike. Izmjenom zakona o zdravstvu mi kao županija izgubili bi naš Zavode za hitnu medicinu. Ponovno pozivam ministra Beroša da odustane od ove nakane jer ovdje imate nešto što je odlično u zdravstvenom sustavu, a ono što je odlično ne dira se, naglasio je župan Kolar dodavši da je reforma u zdravstvu sigurno potrebna, ali centralizacija zdravstvenog sustava nije rješenje. 'Moram poručiti svim stanovnicima Krapinsko – zagorske županije da se ne trebaju bojati, mi ćemo voditi brigu o našem zdravstvenom sustavu i pomagati ga, bez obzira tko će mu biti osnivač i na koji način će biti organiziran. Duboko sam uvjeren da će se od ovog prijedloga zakona odustati jer nema opravdanja. Pacijent je uvijek na prvom mjestu i zbog toga mi sufinanciramo dodatno dva tima T1 u Konjščini i Klanjcu, upravo da omogućimo svakom stanovniku Krapinsko – zagorske županije barem približno istu šansu da preživi kada mu se dogodi nesreća, rekao je Kolar te uručio ravnatelju Krešimiru Božiću posebnu zahvalnicu za 10 godina rada Zavoda s porukom: 'Hvala vam što ste tu za nas'. Također, ravnatelju Zavodu za hitnu medicinu uručio je zahvalnicu.

Ispred Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, čestitke je uputio Damir Važenić, ističući da ga posebno veseli što Zavod za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županije prati standarde, kvalitetu rada, što pokazuju njihovi rezultati i svjedočanstva pacijenata.
Na svečanosti su bili i bivši djelatnici i pacijenti. Evo kako su oni prokomentirali rad Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – Zagorske županije.

'Dobro se radilo, vladala je dobra atmosfera, a zdravstvo je bilo i još uvijek je najvažnije u Krapinsko – zagorskoj županiji, čemu su dokaz podaci i brojke. Kroz organizaciju zdravstva smo se pokazali kao obnašatelji funkcija kojima je važno da su Zagorci i Zagorke na prvom mjestu. I dalje moramo, svi zajedno, raditi na tome da Zavod bude respektabilan i pružati usluge kako bi spašavali tuđe živote, a Županija sa svojim zaposlenicima zna time gospodariti, rekla je ovom prilikom tadašnja županica Krapinsko-zagorske županije Sonja Borovčak.

Gospodin Branko Crnogaj, punih deset godina prije no što je umirovljen odradio je u Zavodu za hitnu medicinu, a prije toga je radio dežurstva U Domu zdravlja. Njegovo iskustvo govori da je Zavod za hitnu medicinu bolji je za pacijente. 'Efikasnije je, brža je usluga, a time i sama intervencija. Stigne se do pacijenta i bolnice u vremenu od jednog sata, rekao je Branko Crnogaj koji je u Zavodu za hitnu medicinu bio vozač. Prisjetio se emocija i stresova s početka zbog nove opreme, uhodavanja ekipa, edukacije, uvježbavanja s opremom u vozilu. 'Bilo je dobrih, ali i stresnih situacija, rekao je ovaj vozač koji je na autocesti vozio koliko god kombi ide, a na lokalnoj se malo pridržavao propisa, jer, rekao je, nije lijepo voziti cestom na kojoj ima biciklista, traktorista i mladih vozača koji ni ne poštuju zvuk sirene. Naime, zaključio je, još ne postoji kultura vozača da se prilikom sirene makne udesno i nastavi voziti možda malo manjom brzinom.

Dr.Snježana Klancir, bviša je djelatnica Zavoda za hitnu medicinu Krapinsko – zagorske županiji koja je radila prije na drugim poslovima, a kako je rekla, na svoje veliko zadovoljstvo prije mirovine radila je u Zavodu za hitnu medicinu. 'Zadovoljstvo stoga jer sam prije 25 godina počela intenzivno razmišljati o tome zašto većina županija ima hitnu, a mi još uvijek nemamo i nekako sam počela ispitivati, trajalo je malo duže, ali konačno je došlo prije deset godina i beskrajno sam ponosna da naše Zagorje ima hitnu u kojoj smo svi jednako učili pružati prvi pomoć, i sestra, i vozač, i liječnik, bez obzira na hijerarhiju jer smo išli zajedno na tečajeve kako bi znali zajedno koristiti tu našu, zaista vrhunsku opremu, rekla je dr. Klancir. Dodala je da su se svi od samog početka intenzivno trudili, vježbali i kad nije bilo pacijenata pa su tako jedno drugog vezali, oblačili, obuvali i radili sve i svašta. 'Naime, hitna se ne može raditi ukoliko iste stalno na tečajevima čime se skupljaju vrijedne licence i znanje. 'To sam dugo godina željela i za pacijente i sebe kao liječnika jer mi se to zaista sviđa, rekla je dr. Klancir.

Dr. Klancir i Branko Crnogaj primili su zahvalnice Zavoda za hitnu medicinu za nesebičan rad.

Stjepan Medvedec (53) jedan od pacijenata koji nerijetko ističe da mu je hitna spasila život. Naime, njemu je stalo srce, počela je laička reanimacija prije dolaska hitne. 'Hitna je stigla za desetak minuta i evo me danas tu, rekao je Stjepan Medvedec koji pamti sva imena koja su ga spašavala i zahvalan je svima jer, rekao je, to je bio njegov drugi rođendan.