Prethodni članak
Sljedeći članak

Mesić u Bedekovčini: 'Škola je postala ispostava Crkve u kojoj se ne govori istina'

Župan Kolar pozdravio je okupljene pozdravom 'Drugarice i drugovi, zdravo!', na kojeg su mu sudionici akademije zdušno odgovorili 'Zdravo' te mu zapljeskali


Foto: Rikard Jadan

U subotu prijepodne u Vatrgogasnom domu u Bedekovčini održana je svečana akademija povodom 80. obljetnice osnivanja Prve zagorske partizanske čete i Prvog zagorskog partizanskog odreda, a čitava svečanost počela je kod spomenika na Špiranec Brijegu, gdje su delegacije položile cvijeće u spomen na pale borce Prve partizanske čete Hrvatskog zagorja.

Kako je na akademiji podsjetio Franjo Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske, na prostoru Hrvatskog zagorja od samog početka okupacije djelovao je jak pokret otpora, uglavnom preko udarnih grupa koje su izvodile akcije, sabotaže i diverzije. – Na plenumu Okružnog komiteta Krapina, utvrđeno je da se samo u selima Poznanovec, Lug Poznanovečki i Bedekovčina ima 26 boraca, članova Komunističke partije Hrvatske i vojnih bjegunaca, koji žive u ilegali od 1941. godine i čekaju priliku da se uključe u partizanske jedinice. Ujedno je istaknuto da u Gornjem Jesenju ima pet drugova naoružanih puškama, koji također čekaju da budu uključeni. Tako je donesena odluka da se od spomenutih drugova formira četa. Također, donesena je odluka da se izvrše pripreme za formiranje jedinica na južnom i zapadnom dijelu Zagorja. I tako je 12. ožujka 1942. godine na Špiranec Bregu u Bedekovčini osnovana četa pod nazivom Prva partizanska četa Hrvatskog zagorja, koja je brojila 35 boraca. Ubrzo je broj boraca narastao za 147 i od njih su formirane nove tri čete. Od njih je 6. svibnja formiran Prvi partizanski zagorski odred – ispričao je Habulin dodavši kako su Zagorci podržavali partizane, dajući im hranu i smještaj.

Na akademiji je sudjelovao i bivši predsjednik RH, Stjepan Mesić, koji je izrazio zadovoljstvo što je na njoj bilo i mladih, koji, kaže, trebaju zanti povijesne istine. – Danas živimo u vremenu kada se pokušava prekrojiti povijest, kada se laže uz podršku vlasti. Štampaju se knjige koje nemaju nikakvog osnova – rekao je Mesić, spomenuvši pri tom slučaj Jasenovca, o kojem se, kaže, rade lažna istraživanja i objavljuju radovi, koje financira Vlada, a kojima je za cilj umanjiti zločine i pronaći dokaze da je Jasenovac radio i nakon oslobađenja. – Hrvatska vlast uporno plaća te falsifikatore – rekao je Mesić te se osvrnuo i na pozdrav 'Za dom spremni', ponovno osudivši Vladu, prije svega premijera Plenkovića, što ne proglasi taj pozdrav neprihvatljivim, opravdavajući se podatkom da je udruga HOS-a registrirala to kao svoj pozdrav. – Ova antifašistička Vlada, a vidite svaki dan da je to čisti antifašizam, oni se ne mogu sjetiti da uvijek mogu poništiti sve prijašnje odluke ako su one protuustavne – rekao je Mesić.

Također, bivši hrvatski predsjednik istaknuo je važnost školstva u promoviranju povijesnih istina. – Nažalost, škola je postala jedna ispostava Crkve, gdje se ne govori istina. Sad je Crkva umiješana u obrazovni sustav toliko koliko nikad nije bila. Danas je to pojava koja smeta za budućnost – rekao je Mesić dodavši da Hrvatska, temeljem Vatikanskih ugovora, za Crkvu izdvaja više novca od svih drugih zemalja.

Župan Željko Kolar, pozdravivši okupljene pozdravom 'Drugarice i drugovi, zdravo!', na kojeg su mu sudionici akademije zdušno odgovorili 'Zdravo' te mu zapljeskali, istaknuo je kako je riječ o velikoj i važnoj obljetnici, ne samo za Hrvatsko zagorje, već za cijelu Sjeverozapadnu Hrvatsku, kao i čitavu RH. -Neki vele da smo mi Zagorci kasnili u antifašističkoj borbi, ali ne samo da nismo kasnili, nego smo je vodili. Vodili smo je u obliku vođe antifašističkog pokreta, velikog i neponovljivog Josipa Broza Tita. Mi jako dobro znamo procijeniti kaj je pravica i kad trebamo stati na koju stranu, a ovdje za normalne ljude nije bilo puno izbora. Izbor je bio slobodan svijet ili služenje mraku, patnji i ubojstvu. Ovi ljudi kojima smo se poklonili na Špiranec Bregu su izabrali pravu stranu. Naša je obaveza i danas nakon 80 godina da ih se sjetimo, da im iskažemo svoje poštovanje, ali da isto tako i danas radimo za te vrijednosti za koje su se i oni borili prije 80 godina – rekao je Kolar, a u svom pozdravnom govoru, kao domaćin, načelnik Općine Bedekovčina Darko Ban, naglasio je, između ostalog, kako je nužno i voditi brigu o očuvanju antifašističke spomeničke baštine. – Trebamo čuvati spomenike kao kulturno dobro, ali trebamo raditi i na ukupnoj zaštiti i afirmaciji temeljnih vrijednosti antifašizma, kao zalog civilizacijske budućnosti i demokratskog europskog opredijeljenja – rekao je Ban.

Još članaka iz "Bedekovčina"

Facebook