U organizaciji LAG – a Zeleni bregi, ZIP Portala i SL Krapina Konzaltinga, pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede te suorganizaciji Krapinsko – zagorske županije, Zagrebačke županije i Grada Krapine, u Poslovno – tehnološkom inkubatoru u Krapini održava se konferencija "Poljoprivreda i ruralni razvoj Zagorja - strategije, inovacije i održivost" za razdoblje 2023.-2027. godine.

Predsjednik LAG – a Zeleni bregi Žarko Miholić istaknuo je da su lokalne akcijske grupe nevladine nepolitičke udruge koje daju značajan doprinos ruralnom razvoju područja kojeg pokrivaju. - LAG Zeleni bregi je u fazi izrade lokalne razvojne strategije za razdoblje 2023. – 2027. i upravo ova konferencija danas treba dati odgovor na to na koji način i kako gledamo poljoprivrednu politku u narednom periodu, a isto tako da na učinimo iskorak u izradi strategije i sve što je bitno i potrebno i uskladivo s politikom koja se provodi ugradimo u nju, kako bi pripremili cjelokupan prostor koji LAG priprema za što uspješniju aplikaciju u narednom periodu – rekao je Miholić.

Dodao je da je u omotnici 2017. – 2021. i prijelaznom razdoblju LAG je ukupno aplicirao oko 2,5 milijuna eura, odnosno preko 20 milijuna kuna, a 60 posto bilo je neposredno ugrđeno u obiteljska poljoprivredna gospodastva i male obrte. – Na taj način smo u velikom dijelu pridonijeli ruralnom razvoju područja, ne samo Krapinsko – zagorske županije odakle je 8 JLS, već i u dijelu Zagrebačke županije – istaknuo je predsjednik LAG – a, dodavši da očekuje da LAG bude još uspješniji i da se učini još značajniji iskorak u četverogodišnjem razdoblju te da što kvalitetnije pripreme dionike koji bi trebali biti aplikanti u tim natječajima. - Novac je svuda oko nas, ali ga treba znati uzeti. Ovo je prilika da saznamo puno više o tome – rekao je Miholić. - Značajno je da je LAG ustrojen po leader sustavu. Tu je javni, civilni, gospodarski sektor, u kojem nitko nema većinu i radi se o partnerskom odnous, svima se na prostoru koji LAG pokriva daje mogućnost da budu dionici financijske omotnice – napomenuo je Miholić.

Zoran Gregurović, gradonačelnik Krapine i potpredsjednik LAG – a Zeleni bregi, zahvalio je Vladi RH kao i resornom Ministarstvu poljoprivrede što su prepoznali značaj LAG – ova i usmjerili značajna sredstva za LAG – ove. – Jer, to je onaj temelj od kuda sve kreće i na terenu se najbolje zna što, gdje i kako se može pomoći. Značajna sredstva su kroz natječaje usmjerena prema OPG – ovima, kroz gradove i općine za manje projekte, tako da očekujemo da će se to nastaviti i dalje. Ovaj LAG je vrlo operativan, dinamičan, vrlo kreativan u razvoju svojih programa. Bez obzira na sve opcije koje su uključene kroz ovaj LAG , i javni, i gospodarski i civilni sektor, svi zajedno pokušavamo raditi i napraviti najbolje što je najbolje za naše građane – dodao je Gregurović.

Predsjednica Odbor za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir istaknula je da je gotovo 200 sela ostalo bez stanovnika, a njih 700 je pred izumiranjem. - Da bi ljudi ostali živjeti na selu, da bi se bavili poljoprivredom, moramo ih pitati što im treba. Zato ovakva komunikacija kroz LAG – ove, poduzetničke inkubatore, lokalnu razinu je dragocjena jer najbolje možmo od samih korisnika dobiti informaciju kako korigirati naše strateške dugoročne planove i usmjeriti ih da bi oni dali dodanu vrijedost – istaknula je Petir.

Napomenula je da je u tom procesu neizostavna digitalizacija. - Hrvatska je po digitalizaciji ruralnog prostora na 20. mjestu u EU, što znači da je pred nama jako velik posao. Zadali smo si ciljeve da do 2025. godine želimo imati stopostotnu pokrivenost širokopojasnim internetom. To je nužno, jer za pokretanje bilo kakvog poslovanja na hrvatskom selu je potreban internet. Ako želimo uspostaviti kratke lance opskrbe hranom, ako želimo imati online prodaju, neke nove stanovnike sela privući, važno je da imamo digitaliziran seoski prostor jer je to preduvjet za modernizaciju poljoprivrede – istaknula je, dodavši da se velike nade polažu u mlade poljoprivrednike, kojih je danas u Hrvatskoj 13 posto, a cilje je da ih do 2030. bude 30 posto. - Oni mogu donijeti i konkuretnost i produktivnost hrvatskoj poljoprivredi, a na nama je da kroz Nacionalni strateški plan kojeg je Ministarstvo poljoprivrede pripremilo i uputilo na odobrenje Europskoj komisiji stvorimo preduvjete da najbolji projekti budu poduprti i da mlade ljude zadržimo na hrvatskom selu – rekla je Petir.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković istaknula je da je putem Programa ruralnog razvoja do sada na području Krapinsko – zagorske županije ugovoreno projakata ili dobiveno u vrijednosti od gotovo 630 milijuna kuna pri čemu je do današnjeg dana isplaćeno više od 485 milijuna kuna. - Putem Mjere 6. uloženo je oko 55 milijuna kuna, pri čemu je pod tim iznosom podržano 349 projekata. Također smo putem Programa ruralnog razvoja poduprli 110 projekata iz Mjere 4 – rekla je ministrica i istaknula važnost leader pristupa. – Važno je da se sve potrebe hrvatskog ruranog prostora čuju na način da polaze od onih koji tu doista žive i osjećaju te izazove najbolje i da onda sučelimo taj pristup sa svime što imamo kako bismo na najbolji način odgovorili takvih potrebama putem primjene ovog pristupa iz programa ruralnog razvoja. Do sada je LAG – ovima koji djeluju na području Zagorja dano 27 milijuna kuna, a do današnjeg dana isplaćeno je više od 22 milijuna kuna. Što se tiče budućnosti, Nacionalni strateški plan od kojeg se puno očekuje, za pet godina će biti vrijedan za cijelu Hrvatsku nešto manje od 3 milijarde i 800 milijuna eura, pri čemu teba naglasiti da je Vlada RH prvi put povisila sredstva okoja se odnose na nacionalno sufinanciranje s 15 na 20 posto – rekla je ministrica.

Dodala je da su LAG – ovi dobro iskoristili svoje omotnice. – Koristili su 2,5 posto ukupnih sredstva Programa ruralnog razvoja, a u ovom razdoblju će ići na nešto malo ispod 6 posto, dakle sredstva su više nego udvostručena. Izgradnja pametnih hrvatskih sela neće biti moguća bez omogućavanja mreže širokopojasnog interneta velikog kapaciteta osobito u ruralnom prostoru. Da bi zaustavili negativne trendove u ruralnom prostru, živjeti u ruralnom prostoru što se tiče modernih tehnologija mora biti privlačnije nego u urbanom prostoru. Pred hrvatskim poljoprivrednicima je izrazito izazovno vrijeme, no zajedno ćemo nastojati odgovarati na krize dodatnim potporama – zaključila je Vučković.