Prethodni članak
Sljedeći članak

Nedostaju radna mjesta ili nema volje da se ona pronađu?

Prema najnovijoj evidenciji Zavoda za zapošljavanje u našoj županiji trenutačno je 5 411 službeno nezaposlenih. Jedan o


Prema najnovijoj evidenciji Zavoda za zapošljavanje u našoj županiji trenutačno je 5 411 službeno nezaposlenih. Jedan od njih je 19-godišnji konobar Igor Ranogajec iz Svetog Križa Začretja.

Igor se prije dva tjedna vratio iz vojske i zatekli smo ga kako se na Zavodu za zapošljavanje raspituje za posao. Kaže, nada se da će posao u struci naći brzo. Prije odlaska u vojsku radio je godinu dana u motelu u Krapini, tako da mu iskustva ne nedostaje. Dodaje kako se rada ne boji te da mu je jedino važno da bude uredno prijavljen uz koliko-toliko solidnu plaću.

Igor ima sreće, jer baš je njegovo zanimanje jedno od najtraženijih u našoj županiji. Osim konobara najčešće se traže razni radnici u građevini, prodavači te tekstilni radnici i šivači. Gospođa koja nije željela otkriti ime, šivačica, također se došla javiti na Zavod, ali s ponudom koju je dobila, kaže, nije zadovoljna. Ima troje male djece i s plaćom koju joj nudi Heruc, navodi, ne može platiti ni vrtić za djecu. Zato, kaže, radije ostaje kod kuće.

Bez volje za učenjem

Prema podacima Zavoda najviše je nezaposlenih s osnovnom i srednjom školom, čak njih više od 80 posto, kaže pročelnica Županijskog zavoda za zapošljavanje Mirjana Jurman. Od zanimanja koja najteže pronalaze posao su medicinske sestre, njih je na Zavodu prošle godine bilo 74, a samo ih se 16 zaposlilo. Posao dugo čekaju i fizioterapeuti i administrativni službenici. Nezaposleni s dugim stažem na Zavodu ne prihvaćaju promjene na tržištu rada i nemaju volje za usvajanjem novih znanja. Jedna od mjera Zavoda je dodatno obrazovanje i osposobljavanje nezaposlenih i velik dio novca ide baš za tu namjenu, no u Zavodu nisu zadovoljni s odazivom, ističe Mirjana Jurman. Ljudi još uvijek ne prihvaćaju da se trebaju cijeli radni vijek dodatno obrazovati i osposobljavati. U razgovoru s ljudima, kaže, oni kao razlog navode da nakon nekih godina, 35-40, smatraju kako nemaju šanse u novim zanimanjima.

Računala kao bauk

Ljudi koji preko Zavoda traže posao često loše stoje i s radom na kompjutoru, što je danas uvjet gotovo svih poslodavaca koji traže djelatnike srednje stručne spreme. Zato je Zavod prošle godine organizirao informatičke tečajeve, no i tu je odaziv bio manji od očekivanog, kaže pročelnica Jurman.Velik broj nezaposlenih krije se i među osobama 50-tih godina koji su izgubili posao u različitim famoznim privatizacijama i od tada na Zavodu čekaju mirovinu, jer poslodavci, uglavnom, ne žele zapošljavati osobe starije životne dobi.

I mladi koji tek trebaju odabrati zanimanje često ne razmišljaju gdje će kasnije raditi. Iako treba voditi računa o sklonostima i interesima, smatra Jurman, treba gledati gdje ćemo sa školom koju ćemo završiti naći posao. Zato je Zavod u suradnji s Obrtničkom komorom i pokrenuo akciju upoznavanja osnovnoškolaca s deficitarnim obrtničkim zanimanjima i mogućnostima lakšeg zapošljavanja. Ako je netko i dalje u nedoumici i ne zna što bi radio u budućnosti u Zavodu nude kompjutorsko testiranje na kojem će vam kroz vaše odgovore ponuditi zanimanja koja su najidealnija za vas. Uz one koji traže posao, na Zavod često svraćaju i oni koji posao nude. Preko Zavoda poslodavci trenutačno traže 300-tinjak radnika. Danas poslodavci imaju visoke kriterije pri zapošljavanju, mijenja se način rada, norme su veće, radno vrijeme je duže, ali sve to nosi tržišno poslovanje i svi se tome trebaju prilagoditi, smatra Jurman.

Potraga za dobrim kadrom

Jedno od poduzeća u razvoju su Terme Tuhelj koje su u posljednje tri godine gotovo udvostručile broj zaposlenih. Direktorica Ivana Kolar navodi kako bi oni odmah mogli zaposliti 10-15 novih ljudi i to prvenstveno kuhara i konobara, ali i onih s fakultetskim obrazovanjem za neke vodeće funkcije. Čuvši da smo na Zavodu sreli baš jednog konobara bez posla, odmah mu je poručila da im se slobodno odmah javi. Iako na svom stolu direktorica Kolar ima preko 100-tinjak molbi teško nalazi kvalitetne ljude koji žele raditi i nešto naučiti, odnosno usavršavati se u svom poslu. Često ljudi koji se javljaju na njihove natječaje nemaju dovoljno obrazovanje, ne posjeduju vještine koje se traže ili jednostavno nisu dovoljno zainteresirani za posao. Oni bi se zaposlili, tek reda radi, da primaju plaću, a nemaju ni volje ni ambicije za «nešto više», zaključuje Kolar. Dodaje kako sa Zavodom imaju korektnu suradnju, koriste njihovu bazu, no u njoj često nema dovoljno kvalitetnih ljudi.

Nema automehaničara, a ni zaštitara

Po pomoć na Zavod za zapošljavanje došla je i Ivana Hrastinski, voditeljica poslova u servisu Vili commerce u Zaboku. Njima nedostaju dva automehaničara, a kako nezaposlenih automehaničara nema, boji se da će imati problema s pronalaskom novih djelatnika.

Takvih problema ima i vlasnik zaštitarske tvrtke Đidara, Đino Sinković. Trenutačno zapošljava 50-tak ljudi, a traži ih još 10. Razvojem posla nametnula se potreba za novim djelatnicima, no on kaže, da takvih na Zavodu nema. Iako budućim djelatnicima plaća zaštitarski tečaj i nudi dobru plaću od osnovne 2 i pol tisuće kuna pa na više, zainteresiranih- nema. Nije mu jasno zašto se ljudi bez posla u svojoj struci ne žele prekvalificirati i sreću potražiti u nekom drugom zanimanju. Uz to, Sinković, zamjera što u našoj županiji nema srednje škole za zaštitare, a potreba ima. Također navodi kako su mu posebno dobre djelatnice žene, s kojima nema nikakvih problema, a smatra da kod njega više zarade nego u nekom tekstilnom poduzeću.
Posla znači ima, ali prošla su vremena kad se u poduzeća dolazilo samo po plaću. Danas poslodavci od svojih djelatnika traže puno više, od dodatnog obrazovanja do maksimalnog zalaganja na radnom mjestu.

Drugo je pitanje da li poslodavci za sve to primjereno nagrađuju, odnosno plaćaju ono što od radnika traže. A to je ono što ljude ipak najviše zanima i motivira.

Istina je izgleda negdje u sredini, a uspijevaju samo oni koji prihvaćaju -nova pravila igre.

Najtraženija zanimanja:

Šivač (68), bravar (22), konobar (22), prodavač (18), radnik visokogradnje (16), radnik bez zanimanja (13), tkalac (12), tekstilni radnik (8), limar (7), radnik na proizvodnoj liniji (6), stolar (5), zastupnik osiguranja (5).

Još članaka iz "Vijesti"

Facebook