U petak je najprije uspio bojkot trgovina zahvaljujući pomalo neočekivanoj slozi hrvatskih potrošača i kupaca, a onda su uspjeli rukometaši koji su posve neočekivano razbili Island na svom putu k četvrtfinalu. Potrošačka platforma »Halo, inspektore«, ona koja je pokrenula inicijativu za bojkot, na društvenim mrežama to je popratila slikom praznih trgovina i pune rukometne Arene, te rečenicom: »Hrvatska je jučer pobijedila dva puta!«

I dan poslije bojkota Josip Kelemen, savjetnik potrošačke platforme »Halo, inspektore« bio je zadovoljan dosezima bojkota. Bojkot je, kako kaže, uspio iznad svih očekivanja pogotovo onih koji su predviđali da neće uspjeti uopće, piše Novi list.

– Za takve je to bilo šokantno. Prvi puta se čuo snažan glas potrošača, njihov stav i mišljenje o situaciji na hrvatskom tržištu, a definitivno nešto ozbiljno nije u redu s hrvatskim tržištem. Situacija s cijenama u Hrvatskoj je nenormalna i sada potrošači traže da svi oni koji sudjeluju u formiranju cijena i svi koji imaju alate kontrole tržišta taj problem riješe – ističe Kelemen.

Posao države

Naglašava Kelemen kako potrošači ne mogu vršiti pritisak na dobavljače i neke druge u tom tržišnom lancu, ali mogu na trgovce.

– Sve ostalo je posao države. To je suština priče. Da je to tako, navest ću primjer Slovenije i Italije. Zašto u Sloveniji i Italiji teleći vrat nije mogao poskupjeti 43 posto u tri mjeseca, a u Hrvatskoj može!? To znači da sustav nadzora i regulacija tržišta ne funkcionira. Mi smo samo ukazali na problem, ali nije na nama da ga rješavamo – jasan je Kelemen.

Sumnja on, sumnjaju u platformi, da će administrativne mjere što ih je Vlada najavila konkretno utjecati na smanjenje cijena za krajnjeg potrošača, baš kao što sumnjanju da će zaustaviti novi rast.

– Vlada već godinama donosi akcijske planove za administrativna rasterećenja. Uspjeh takvih mjera vidimo danas. Neki su proizvodi u tom vremenu poskupjeli sto posto i više. Kako i zašto!? – pita Kelemen.

Pri tom ponavlja da nisu potrošači ti koji bi na ova pitanja trebali dati odgovore, već to moraju učiniti dobavljači, trgovci, vlast… Potrošačima ostaje, kako kaže, da se nadaju da će mehanizmi koje pokreće država vrlo brzo uroditi plodom, a ne receptima za kifle i kruh.

Analiza bojkota

Što se novih akcija platforme tiče, sve bi se moglo znati za koji dan kad završi analiza rezultata bojkota. Mogućnosti je više, kaže Kelemen, poput višednevnog bojkota trgovačkih lanaca ili trgovačkih centara u domaćem ili stranom vlasništvu, ili višednevnog ili trajnog bojkota više proizvoda uz pritisak na Vladu u cilju smanjivanja PDV-a na one proizvode koje Hrvatska trenutno još nije uzela u obzir za ograničavanje cijena.

– Zanima nas i odgovor na pitanje je li došlo do kartelizacije između trgovaca i dobavljača, zanima nas i dalje zašto u istom trgovačkom lancu isti proizvod u Hrvatskoj treba i smije biti skuplji 200 i više posto. A što se nadzora tiče i nedopuštene prakse najbolji je primjer cijena kruha. PDV za kruh je smanjen na pet posto, u međuvremenu je pala cijena brašna, cijene struje i goriva su kontrolirane, a cijena kruha je podivljala i u međuvremenu narasla za više od 38 posto. Kako i zašto!? – pita Kelemen.

Zbog svega toga logičnim se činilo pitati je li vrijeme da na sastancima i pregovorima između Vlade, dobavljača, trgovaca sudjeluju i potrošači.

– Iskreno, na to pitanje odgovor je težak. Naravno da bi trebali razgovarati, ali mi smo artikulirali problem, dali smo Vladi signal i Vlada to treba početi rješavati. Vlada je ta, a građani Republike Hrvatske su oni koji plaćaju Vladu da radi i vrijeme je da počnu raditi na rješavanju problema – poručuje Kelemen.

Promet upola manji nego prije sedam dana

Promet u hrvatskim trgovinama u petak je na dan bojkota bio upola manji nego prije sedam dana, pokazuju podaci Porezne uprave prema kojima je broj fiskaliziranih računa izdanih u trgovini za 44 posto manji, a iznos izdanih računa za čak 53 posto manji nego u petak 17. siječnja. Građani su tako u petak u trgovinama potrošili 28,6 milijuna eura, dok je potrošnja u trgovinama tjedan dana prije iznosila više od 60 milijuna eura.

Pritom pad prometa ne bilježi samo trgovina nego i ostale djelatnosti, s obzirom na to da je ukupan broj izdanih računa u petak bio manji za 29 posto, a iznosa za 36 posto.

Na bojkot trgovina zbog neopravdano visokih cijena građane je pozvala inicijativa koja je krenula iz Facebook grupe »Halo, inspektrore« iza koje stoji Europski centar izvrsnosti potrošača (ECIP). Da će odaziv građana na bojkot trgovina biti uspješan bilo je vidljivo još u petak poslijepodne kada je Porezna uprava objavila da je do 16 sati broj izdanih računa u sektoru trgovine bio manji za 43 posto, a fiskalizirani iznos za 50 posto.