Tradicionalna proslava Dana mladosti nakon dvogodišnje pandemijske pauze ove se godine  ponovno vratila u Kumrovec. U godini kada se obilježava 130. godišnjica rođenja Josipa Broza Tita, manifestacija pod imenom Dan mladosti i radosti  održava se danas uz bogatu ugostiteljsku ponudu i zabavni program.

Program je počeo u 11 sati, a otvorio ga je Partizanski zbor Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Zagreba i Zagrebačke županije izvođenjem ''Lijepe naše'' i '' Internacionale''.

Program je vodio Dubravko Sidor , a prvi se obratio domaćin, načelnik općine Kumrovec Robert Šplajt. Iza njega govorila je Zamjenica župana KZŽ Jasna Petek.

Petek: ''Danas je više nego ikad važno boriti se pravo i dostojanstvo čovjeka''

Zamjenica župana Jasna Petek pozdravila je sve u svoje, ali i ime župana Željka Kolara. ''Tradicionalno se okupljamo u ovo vrijeme, krajem svibnja, da bi smo obilježili rođenje svjetskog lidera Josipa Broza Tita, u 2. svjetskom ratu velikog vojskovođu, a poslije toga velikog lidera, koji je ima odvažnosti hrabrosti, uputiti se na treći put, put nesvrstanosti, boreći se zapravo za male narode Azije, Afrike i Južne Amerike. Danas smo ovdje da bi smo podržali i borili se za ideju ravnopravnosti, poštivanja različitosti i tolerancije, za antifašističke ideje. '' rekla je Petek. ''Josip Broz Tito vrlo odvažno vodio je partizanski pokret za oslobođenje svoje domovine. Upravo ta ideja oslobođenja svoje domovine, mnogo godina kasnije vođeni su bili tom idejom hrvatski branitelji koji su danas zaslužni da imamo slobodnu Hrvatsku. '' – dodala je Petek i podsjetila da je upravo Tito zaslužan za pripajanje Istre i Dalmacije, tj. za Hrvatsku kakvu danas imamo. ''Danas kad je svije prepun različitosti i suprotnosti, kad su razlike između bogatih i siromašnih veće nego ikad, kada je svijet prepun disproporcija, danas je to veliki poligon za razvoj različitih fašističkih obilježja i ideja. Danas je više nego ikad važno boriti se za ravnopravnost, za toleranciju, za uvažavanje prava izbora, za građanska prava i građanske slobode, danas je više nego ikad važno boriti se pravo i dostojanstvo čovjeka. Zato smo danas ovdje.'' – zaključila je zamjenica župana Jasna Petek.

Vejnović: ''Iz magle koja se pojavljuje lako mogu izroniti aveti prošlosti''

Jovan Vejnović, predsjednik Saveza društava Josip Broz Tito Hrvatske okupljene je pozdravio sa Drugarice i drugovi, posebno je pozdravio Stjepana Mesića te nastavio. ''Kada se okupi ovoliki broj ljudi, prvo je pitanje što ih je okupilo. Prvi je razlog sjećanje, i to ne samo na prošlo vrijeme, nego na vrijeme u kojem smo živjeli i bogatije i sigurnije. Da nam ne bi rekli da fantaziramo ili lažemo evo samo nekoliko cifri. U dalekoj 1990. imala je 4,8 mil stanovnika, a danas ih ima milijun manje. Ima je zaposlenih 1990. 2,3 mil ljudi, a 2015. 1,2 mil. Ukupni dug države tada je bio 3,5 milijarde dolara, a danas je preko 60 milijardi dolara. Omjer je bio tri zaposlena na jednog umirovljenika, a sada je 1,3 prema 1. Sve nam to ocrtava materijalnu, a time i društvenu poziciju naših najširih slojeva društva, prema europskim standardima preko praga siromaštva.'' rekao je Vojnović. ''Zabrinuti smo za budućnost naše djece. '' – nastavio je Vejnović i dodao kako iz magle koja se pojavljuje lako mogu izroniti aveti prošlosti. Na kraju govora osvrnuo se na rat u Ukrajini, rekavši kako nema više nema snage koja se nekada zvala nesvrstani svijet, koja bi da postoji stavila suprotstavljene snage za pregovarački stol u svijetu moćnih i neodgovornih. ''I to je jedan od razloga što i danas moramo podsjetiti na Titovu ličnost. Ovih dana se najodgovorniji čovjek u Hrvatskoj podsjetio Tita smještajući ga u kontekst bande iz 1945. godine. Neka mu je čast u tome'' – zaključio je Vejnović.

Na skupu je govorio i Franjo Habulin, predsjednik SABA RH, u ime gostiju iz Crne Gore pozdrave je uputio Dragan Mitov Djurović, u ime mladih antifašista iz Bosne i Hercegovine govorila je Sandra Džemaili, a govorio je i Rajko Dizdarević.

Mesić: ''Ovdje smo prije svega zato da se usprotivimo prešućivanju činjenica''

Na ovom događanju bio je i bivši predsjednik RH – Stjepan Mesić, koji je govor počeo pozdravom gospodi i gospođama, ali i drugaricama i drugovima. ''Došli smo u Kumrovec da bi smo se sjetili čovjeka koji je ovdje rođen, a  koji je svojim životnim putom, obilježio ne samo Hrvatsku, ne samo nekadašnju Jugoslaviju, nego Europu i Svijet. Ovdje smo da bi smo se i ove godine poklonili uspomeni na Josipa Broza Tita, maršala Jugoslavije, predsjednika Jugoslavije do njegove smrti i svjetskog državnika. '' – rekao je Mesić i zapitao se dali dolazimo samo zato da bi pjevali pjesme u čast čovjeka, koji je nedvojbeno imao i mana i grešaka. ''Ne, ovdje smo prije svega zato da se usprotivimo prešućivanju činjenica, laganju i bezočnom revidiranju povijesti, kada su u pitanju i Tito i NOB i poslijeratna izgradnja Jugoslavije.'' rekao je Mesić i nastavio sam sebi postavljati pitanja i na njih odgovarati. Kroz takvu je formu ustvrdio da je Tito imao pogrešaka ali da je bilo zločina pobjednika 1945. godine, rekavši da je to logično s obzirom na zločine fašizma i NDH. ''No to nije bila politika, to su bili slučajevi'' – ustvrdio je Mesić. Dodao je da je bilo i krupnih promašaja u razvoju jugoslavenske federacije. ''No, kada stavimo na vagu povijesti s jedne strane sve te pogrešne poteze pa i zločine koji nisu bili politika, kada tome dodamo i promašaje u 45 godina postojanja Jugoslavije i kada na drugu stranu stavimo epopeju NOR, razvoj Jugoslavije koja je dosegla sam prag srednje razvijenih zemalja i bila doslovno na vratima tadašnjeg zajedničkog europskog tržišta, kada tome dodamo ulogu, što su je na međunarodnoj sceni imali Tito i Jugoslavija pod njegovim vodstvom, što će prevagnuti? Prevagnut će bez ikakve sumnje ono što je pozitivno'' rekao je Mesić. i dodao kako Tita nikada ne bi smjeli zaboraviti svi sa ovih prostora. ''Mi koji smo ovdje sigurno nećemo. Čovjeka koji ne zavređuje da ga se dva puta godišnje ili jednom samo prigodničarski sjetimo, nego koji može biti svjetionik što će nam pokazati put u olujnim vremenima kroz koja prolazi današnji svijet. Jeli to što govorim ''jugonostalgija''? Ne to je naprosto realan pogled na stvarnost. Tito je bio i ostao simbolom postojanosti, principijelnosti, odlučnosti, hrabrosti i vizije. Upravo je to ono što nedostaje i Hrvatskoj, ali i ne samo Hrvatskoj. I zato su nam okupljanja poput ovoga i te kako potrebna. Ne zato što smo zarobljenici prošlosti, nego zato što želimo dobro svojoj zemlji, regiji, Europi i Svijetu, ali prije svega želimo dobro svojoj djeci i unucima. '' rekao je Mesić.

Šplajt: ''Svi su ljudi dobrodošli i siguran sam da će se dobro provesti''

Načelnik Kumrovca Robert Šplajt pozitivno je iznenađen odazivom. ''Očekujemo 10 000 ljudi u Kumrovcu. Lijepo se Kumrovec budi i lijepo su ljudi prihvatili ovu našu proslavu Dana mladosti. Svi su ljudi dobrodošli i siguran sam da će se dobro provesti. Imamo jako dobru ponudu, imamo i što za pokazati, pripremali smo se za sve ove ljude i nadam se da ćemo se u dobrom raspoloženju družiti cijeli dan'' – rekao je Šplajt i dodao kako je Josip Broz Tito, od čije je smrti proteklo 42 godine, a rođenja 130, najpoznatiji Kumrovčanin, Zagorec, Hrvat. ''Tito je jedna od najvećih povijesnih ličnosti u cijelom Svijetu, on je naš brend, on je naš Kumrovčanin i mi to nećemo sigurno nikada zaboraviti i nećemo dopustiti da ga ljudi zaborave i da ga pojedina Vlade pokušavaju staviti sa strane.'' Šplajt se osvrnuo i na prijetnje. ''Imali smo prijetnje sa postavljanjem bombe u rodnu kuću Tita, ali je ostalo na prijetnjama, policija čuva objekt i ne vjerujem da će biti ikakvih incidenata. Ljudi su sretni što su došli u Kumrovec, da se sjete nekih prošlih vremena, a ne da zazivaju neka vremena iz prošlosti i da to stavljaju u današnji kontekst.'' Šplajt je rekao i kako nema nekih obilježja koja bi stvarala probleme. ''Kapa i marama su dozvoljeni, svi smo mi nekad bili pioniri, pa ne vidi u tome nešto loše, jedino se oduzimaju odore bivše JNA, šajkače i neke ekstremne zastave, ali ne vidim ih danas u Kumrovcu. Kada je u pitanje petokraka, ona je zvijezda prisutna u Svijetu i ne vidimo ju kao zvijezdu, zašto bi ljudima oduzimali?'' – zaključio je Šplajt.

Habulin: '' Dan mladosti dan kada se slavi mladost i mladi ljudi''

Franjo Habulin, predsjednik SABA RH napomenuo je kako je Dan mladosti dan kada se slavi mladost i mladi ljudi. ''Bilo bi pogrešno da ne kažemo da je Dan mladosti i ova svečanost ovdje povezana sa imenom Josipa Broza. To je još od nekada kada smo slavi Dan mladosti i nosili štafetu. Međutim to je iza nas. Tite nema, štafete nema, ali imamo dan mladost i radosti, koji je povezan sa imenom Josipa Broza zato jer je on imao prema mladima jedan poseban odnos, prije sveg zbog toga što su mladi bili ti, koji su iznijeli teren NOB i zajedno izvojevali pobjedu i svrstali Hrvatsku i Jugoslaviju na stranu antifašističke koalicije. Mladi su iznijeli i teret poslijeratne izgradnje. Nakon rata trebalo je stvoriti uvjete za život i mladi su opet podnijeli teret obnove te ratom porušene zemlje. Zbog toga je Tito imao poseban odnos prema mladima.'' rekao je Habulin i upitao se kakav je odnos prema mladima danas. ''Svjedoci smo da nam mladi odlaze i to ne bilo koji, već visokoobrazovani mladi ljudi i to dugi niz godina. Mjere da se to spriječi zasada nisu urodile plodom i zbog toga je velika odgovornost i aktualne vlasti i slijedećih da nađu mjera da mladi ostanu ovdje. '' – poručio je Habulin i dodao da se Dan mladost ove godine odvija u vremenu rata u Europi, u Ukrajini. ''Vjerovao sam, a mislim da nisam jedini, da se rat na prostorima Europe neće dogoditi. Europa se nagledala u svojoj povijesti ratova i vjerovali smo da se rat više neće dogoditi. Ovo što se događa sada, proširenje NATO bloka, nije faktor stabilnosti i mira, već može donijeti proširenje sukoba.'' zaključio je Habulin.

Uz ove govore, prigodni tekst pročitao je Vilim Matula, a u programu su nastupili i Ansambl ''Zabok'', sopranistica Barbara Othman u pratnji glazbenog virtuoza Marjana Krajne te Partizanski pevski zbor ''Pinko Tomažič'' iz Trsta. Mogle su se čuti stare partizanske pjesme poput ''Po šumama i gorama'' i sl.

U Kumrovcu se i danas okupio veliki broj ljudi iz svih dijelova bivše države. Među njima bila je  i Klaudija iz Slovenije, blizu Rogaške Slatine koja nam je rekla kako dolazi svake godine. ''Ovo mi je postala tradicija, dolaza sa obitelji. Uvijek naiđemo na puno dobrih gostoljubivih ljudi, nije bitno dal si iz Hrvatska, Slovenije ili iz neke druge zemlje bivše Juge, ovdje je jedna velika obitelj. Nemam osobnih sjećanja na Tita, jer sam imala dvije godine, kada se raspala Jugoslavije, ali po pričama roditeljima, u vrijeme Tita, kažu da je bilo ljepše o bolje.'' – rekla je Slovenka Klaudija i zaključila kako je u Kumrovec došla zabaviti se, ali i poduprijeti ovo događanje.  

Svoje dojmove prenio je i još jedan kako je sam rekao antifašista iz Slovenije, kojem Dan mladosti donosi sjećanje na mladost. ''Bili su to dani kada smo se svi voljeli i željeli jedni drugima dobro. I prije pod Jugoslavijom smo živjeli super. Sada je i u Sloveniji i Hrvatskoj i u cijeloj Jugoslaviji puno gore. Nama a i mnogima je bilo puno bolje.'' – zaključio je Slovenac, koji ipak nije želio otkriti ime.