Stiže novi zakon o brdsko – planinskim područjima, a kako su nam potvrdili iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije taj bi status steklo osam jedinica lokalne samouprave iz Krapinsko – zagorske županije. Uvažavajući kriterije o stjecaju statusa brdsko-planinskog područja, Odlukom koja će biti donesena u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Zakona o brdsko-planinskim područjima, status će steći sljedeće općine: Novi Golubovec, Jesenje, Lobor, Đurmanec, Stubičke Toplice, Budinščina, Radoboj i Hum na Sutli, a Zagorska Sela i Kraljevec na Sutli zadržat će status potpomognutih područja.

Status dobio i Hum na Sutli

I prije ukidanja brdsko – planinskog statusa, 2015. taj status imalo je sedam općina, koje su ušle i u novi zakon, a nova općina koja dobiva povlastice kao osma iz Krapinsko - zagorske županie, upravo je Hum na Sutli. Humčani kažu da su s pravom dobili taj status jer im je teren izrazito brdovit. Radoboj je općina s brdsko – planinskim statusom koja je uvrštena i u novi zakon, a načelnik Anđelko Topolovec koji je inače zagovornik ravnomjernog razvoja svih jedinica lokalne samouprave smatra da bi taj status, inače, trebalo imati cijelo Zagorje. Topolovec ističe da mjera koja je puno značila, a to je vraćanje 90 poreza na dohodak u proračunsku kasu općina s brdsko – planinskim statusom nije vraćena. - No bolje nešto, nego ništa, a mi ćemo se i dalje boriti za određene povlastice. Nećemo na tome stati – kaže Topolovec. Među novim mjerama koje se spominju, osim sufinanciranje troškova zimske službe, a koja je također značajna stavka na koju se puno troši su i fondovi EU na koji će se moći prijavljivati općine s brdsko – planinskim statusom i ostvarivati sredstva za projekte, posebno OPG-ovi i gospodarstvenici. Stubičke Toplice također su uvrštene u novi zakon o brdsko – planinskom području. Načelnik Josip Beljak napominje kako im status nikada nije ni ukinut već određene povlastice, koje se sada u jednoj mjeri vraćaju, a u kojoj mjeri, kaže, tek će se vidjeti.

Demografska obnova

Jedinice lokalne samouprave koje budu obuhvaćene ovim zakonskim aktom biti razvrstane u tri skupine koje će biti određene postojećim indeksom razvijenosti. Prvu će skupinu činiti JLS-i koji imaju status potpomognutih područja, u drugoj će skupini biti one općine i gradovi koje se prema indeksu razvijenosti nalaze u trećoj i čevrtoj četvrtini iznadprosječno rangiranih JLS-a, a u trećoj skupini bit će one koje se nalaze u prvoj i drugoj četvrtini iznadprosječno rangiranih jedinica lokalne samouprave. Iako do sada nitko nije ozbiljnije pojasnio koje sve mjere i povlastice mogu očekivati općine koje steknu status brdsko – planinskog područja, a oporba kritizira novi Zakon i ističe da će biti tek kozmetičke mjere koje i neće puno pomoći, prijašnjih godina općine s takvim statusom imale su brojne pogodnosti, posebno u vidu poreznih olakšica koje su im značajno punile proračunsku kasu, čime su se i mogle puno bolje razvijati. Zakonom o brdsko-planinskim područjima uređuju se poticajne mjere za demografsku obnovu, gospodarski rast i održivi razvitak, te stvaranje preduvjeta za rješavanje socijalnih prilika i podizanja životnog standarda stanovnika u brdsko-planinskim područjima.

Prava i povlastice

Nacrtom prijedloga Zakona predviđeno je bilo redefiniranje obuhvata brdsko-planinskih područja, donošenje Programa razvoja brdsko-planinskog područja, Programa „Hrvatski planinski proizvod“ čiji je cilj poticanje proizvodnje i plasmana te promocija izvornih i inovativnih proizvoda tih područja, propisuje se uvođenje zelenih i održivih mjerila u postupku javne nabave s ciljem smanjenja potrošnje resursa, onečišćenja okoliša, jačanja izvornog domaćeg proizvoda te zadržavanje stanovništva na brdsko-planinskim područjima. Zatim gorska iskaznica – javna isprava kao sredstvo autentikacije za pristup sustavu prava i povlastica stanovnika sa brdsko-planinskog područja. Prava i povlastice koje pripadaju imateljima gorske iskaznice su povlašteni javni prijevoz za fizičke osobe unutar županijskog linijskog prometa te povlašteno korištenje sirovina i prirodnih bogatstava lokalnog područja.

Vešligaj: 'Ovo je reciklirani okvir starog zakona, koji ne donosi konkretne mjere ni plan kako zadržati stanovništvo na bregima'

Saborski zastupnik Marko Vešligaj u Saboru je iskazao nezadovoljstvo novim Zakonom o brdsko-planinskim područjima, kao i time što Sabor o tako važnom zakonu raspravlja samo dan prije zimske stanke u kasnim večernjim satima pred malobrojnim zastupnicima. - Izuzetno mi je žao što Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU nije prihvatilo amandmane koje smo kolega Siniša Hajdaš Dončić i ja uložili da se obuhvat brdsko-planinskih područja radi na razini naselja čime bi se postigla puno veća pravednost ovoga zakona. Nažalost, nakon skoro osam mjeseci u proceduri, dobili smo jedan reciklirani okvir starog zakona, koji nam ne donosi nikakve konkretne mjere ili plan kako zadržati stanovništvo na brdskim područjima jer financijski okvir od 40 milijuna kuna za cijelo područje RH, koliko je predviđeno za provođenje toga zakona, nije dovoljan. Još je k tome diskriminirajući i netransparentan, jer se službeno ne zna koji će gradovi i općine ući u brdsko-planinska područja, samo znamo da će ih biti 85. Po tome se zapravo vidi koliko je Vlada Republike Hrvatske stalo do brdsko-planinskih područja – kritičan je bio zastupnik Vešligaj.