Sezona gljiva traje gotovo cijelu godinu, ali većina vrsta ne raste cijelu godinu, već njihov rast ovisi o području rasta, vremenskim uvjetima i godišnjem dobu. U kontinentalnom području Hrvatske od proljeća do jeseni može se naći mnogo zanimljivih vrsta, a osim članova hljivarskih društava, i brojni ‘laici’ često posežu za ovim šumskim blagom, među kojima su mnogima omiljeni vrganji.

Kakva su pravila?
No, tek rijetki znaju da je branje gljiva u Hrvatskoj zakonski uređeno i da se ne možete baš otići u šumu i nabrati gljiva koliko vas volja. Dakle, jednostavno rečeno, za vlastite je potrebe dopušteno sakupiti tek tri kilograma. A ono što neke posebno revoltira, je što je za branje gljiva potrebna i dozvola. Kakva su točno pravila, pitali smo Hrvatske šume, iz kojih su nam odgovorili da se dozvola za sakupljanje svih nedrvnih šumskih proizvoda (osim tartufa) ne naplaćuje.

- Dozvolu građani mogu sami izraditi na našoj web stranici ili zatražiti da im je izraditi Podružnica. Dozvola vrijedi za područje svake pojedine Uprave šuma Podružnice i traje do isteka kalendarske godine. Za osobne potrebe dnevno se može sakupiti do 3 kg plodišta nadzemnih gljiva, do 0,1 kg lišaja, do ukupno 5 pojedinačnih komada podzemnih dijelova biljaka, do ukupno 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima biljaka, do ukupno 1 kg listova biljaka, do ukupno 1 kg cvjetova biljaka, do ukupno 0,5 kg sjemena biljaka, do ukupno 10 kg plodova biljaka, do ukupno 0,5 kg pupova biljaka, 1 busen mahovine, do ukupno 2 kg češera, do ukupno 5 kg crnogoričnih grana, do ukupno 5 kg grana za obruče i košare, do ukupno 5 kg humusa, do ukupno 5 kg treseta, do ukupno 10 ml smole, do ukupno 5 kg šušnja i listinca – precizirali su u Hrvatskim šumama. 

Najviše se traže vrganji
Do 4. srpnja ove godine, za područje UŠP Zagreb, dio koji pokriva Krapinsko-zagorsku županiju, izdano je 248 dozvola, od čega najviše u ožujku, 80 dozvola te svibnju, njih 46 i lipnju 47.

Deset najzastupljenijih odnosno najviše navođenih proizvoda od strane građana su pravi vrganji, potom sotale gljive, pa kisičica, pitomi kesten, mrka trubača, prosenjaci, puze, šparoge, rujnice I medjvjeđi luk.  I dok su Hrvatske šume zadužene za izdavanje dozvola koju svatko vrlo lako može ishoditi na njihovim stranicama, Državni inspektorat  kažnjava one koji u „berbu“ krenu bez dozvole.

A kazne nisu nimalo bezazlene, jer predviđene kazne za skupljanje zavičajnih divljih vrsta kao što su vrganji ili kesteni iznose od 3.320 do 26.560 eura za pravnu osobu, od 930 do 3.984 eura za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 1.328 do 5.312 eura za fizičku osobu obrtnika.

- Inspekcija zaštite prirode je u protekle dvije godine na području Republike Hrvatske pokrenula 12 prekršajnih postupaka zbog prodaje gljiva (uglavnom vrganji i lisičice) protiv fizičkih osoba koje su prodavale gljive bez dopuštenja nadležnog tijela, no niti jedan od pokrenutih prekršajnih postupaka nije pokrenut na području Krapinsko-zagorske županije– rekli su nam u Državnom inspektoratu RH. 

‘To je u redu’
Kako građani obično negoduju što ima za sakupljanje šumskih plodova treba dozvola i što je ograničena količina koja se može sakupiti bez rizika od kazne, za komentar ovih pravila pitali smo i gljivara, Avelina Fijačka, predsjednika GD Medenke Zlatar i dopredsjednika HMGS-a.

- Reda u šumama mora biti. Da bi se sakupljali nedrvni šumski proizvodi (kako ih nazivaju Hrvatske šume) može se i mora izvaditi potrebna dozvola u bilo kojoj upravi Hrvatskih šuma na vlastito ime  ili pak Gljivarsko društvo, koja vrijedi za tekuću godinu. Dozvola koja se dobije, propisuje da je između ostalog dozvoljeno ostalog brati 3 kg  nadzemnih vrsta gljiva i ja smatram da je to u redu – kaže Fijačko te pojašnjava. - Dozvolom se sprečava, a kaznama je to i propisano, branje zaštićenih vrsta gljiva npr. maglena i blagve. U Hrvatskoj postoji 314 strogo zaštićenih vrsta gljiva koje se ne smiju brati – kaže Fijačko te dodaje da prema njegovim saznanjima na području naše županije još nitko nije kažnjen, no od strane carinskih inspektora i policije bilo je kontrola.

- Svi članovi GD Medenke Zlatar uplatom članarine za tekuću godinu dobiju automatski dozvolu za sakupljanje gljiva na ime GD Medenka Zlatar, ali i ostalih nedrvnih proizvoda propisanih posebnim pravilnikom Hrvatskih šuma. Brojimo 167 članova i informatičkim znanjem se ne služe svi članovi podjednako, zato im na taj način olakšavamo. Da biste brali gljive, potrebno vam je 17 dozvola HŠ, jer je toliko Uprava Hrvatskih šuma na području RH. Primjerice, Zagorje pokriva UHŠ Koprivnica i ta dozvola ne pokriva npr. UHŠ Delnice. Budući da te Uprave ne rade vikendima kada uglavnom berači gljiva idu u šume, gljivarskim društvima je omogućeno da za svoje članove dozvole izvade na ime gljivarske udruge. Svi članovi Medenke mogu dobiti svakog trenutka od mene ili tajnice dozvolu za svih 17 UHŠ. Dozvola, naravno, vrijedi uz predočenje osobne karte i gljivarske iskaznice člana, gdje je na poleđini vidljivo da je plaćena članarina za tu godinu. Malo je komplicirano, ali tako je to zakonodavac propisao tj.resorno ministarstvo. Hrvatski gljivarsko - mikološki savez već godinama predlaže HŠ i Ministarstvu,  da upravo oni budi ti koji će kotrolirati branje gljiva u šumama. Nema, naravno, odgovora.Tražimo to iz jednostavnog razloga  - da ne bi bilo prekomjernog sakupljanja gljiva, ali i da se ne bi brale zaštićene vrste kao i one koje su vrlo otrovne ili pak smrtonosne – kaže Fijačko.